Balkan

Obilježena 25. godišnjica od formiranja zloglasnog logora „Trnopolje“

- Nekoliko stotina Bošnjaka tog kraja i bivših logoraša te članova udruženja logoraša u BiH prisustvovalo je danas obilježavanju 25. godišnjice od formiranja logora „Trnopolje“ kraj Prijedora

Gordana Kaurin  | 26.05.2017 - Update : 27.05.2017
Obilježena 25. godišnjica od formiranja zloglasnog logora „Trnopolje“ Foto: Gordana Kaurin - Anadolu Agency

Saraybosna

PRIJEDOR (AA) – Nekoliko stotina Bošnjaka tog kraja i bivših logoraša te članova udruženja logoraša u BiH prisustvovalo je danas obilježavanju 25. godišnjice od formiranja logora „Trnopolje“ kraj Prijedora.

Teška sjećanja na dane provedene u logorima sa ekipom AA podijelio je bivši logoraš Fikret Alić, poznat kao „čovjek iza žice“, čovjek sa čuvene fotografije britanskih novinara koja je te 1992. godine obišla svijet. Alić je 1992. godine odveden u logor iz sela Sivci, gdje je bio kod tetke. Do 5. avgusta je bio u logoru „Keraterm“, a potom je prebačen u logor „Trnopolje“.

„U logor sam ušao sa 86 kilograma, a na fotografiji koja je obišla svijet imao sam 48 kilograma. Bio sam mučen i izgladnjivan. Tada su uglavnom žene i djeca transportovani iz logora 'Trnopolje' preko Vlašića, a muškarci su ostajali u logoru. Razmišljao sam kako da preživim te strašne dane i nisam imao mnogo izbora, pa sam se presvukao u žensku odjeću i otišao s njima konvojem do Travnika. Bilo je ili umrijeti ili se spasiti kako god znam. Tamo sam bio u komi deset dana, nakon čega sam se liječio u trećim zemljama. Tamo sam bio do 2009. godine i vratio se u moj Kozarac. Neophodno je obilježiti sva mjesta stradanja i ovom prilikom apelujem na političare i sve nadležne da to učine, jer moramo zaustaviti nepravdu i izgraditi obilježje na svakom mjestu gdje je ubijena svaka nevina žrtva. Strahote koje sam preživio u logorima nikad neću zaboraviti", kazao je Alić.

U logoru kroz koji je, prema podacima udruženja koja okupljaju bivše logoraše, prošlo više desetina hiljada ljudi, Kozarčanka Suada Forić-Čolić je bila zarobljena sa suprugom i djecom, te mnogobrojnom rodbinom. Kaže da joj je i nakon 25 godina teško govoriti o logoraškim danima.

„Bili smo gladni, žedni, maltretirani. Spavali smo na golim pločicama ili na livadi, a nikad nismo znali hoćemo li dočekati sljedeće jutro. Nismo imali toaleta, a morala sam po cijeli dan kod ljudi iz okolnih kuća moliti komadić kruha da dam djeci. U logoru sam bila do posljednjih konvoja, a među zadnjim sam ostala zbog svojih muških članova porodice, jer im ne bi niko onda imao donijeti ni kap vode. Teška su to sjećanja, a najteže mi je što je ovdje podignut spomenik žrtvama rata srpske nacionalnosti, umjesto Bošnjacima koji su ovdje stradali", kazala je Čolić i dodala da želi da se nikad i nikom ne ponovi zlo koje su doživjeli, naglasivši da je vrijeme da se svi okrenu suživotu i budu ljudi.

Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini, kazao je da se danas obilježava 25. godina od uspostavljanja jednog od najzloglasnijih i najvećih logora u BiH u ratu od 1992. do 1995. godine.

„Samo po podacima Haškog tribunala, kroz logor je prošlo više od 30.000 muškaraca, žena i djece. Prošli su kroz strašne torture, a danas su logoraši žrtve sistema, jer institucije i država ništa ne poduzimaju da im pruže minimalnu pomoć. Nije dobar odnos prema porodicama žrtava, moramo to promijeniti", napomenuo je Mešković.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.