Balkan

Godišnjica zločina u jami Hrastova glavica

Prirodna jama Hrastova glavica kod Sanskog Mosta je 6. avgusta 1992. godine bila mjesto likvidacije i masovna grobnica, gdje su u jamu duboku 25 metara bačena tijela 124 ubijena logoraša iz logora „Keraterm“ i „Omarska“.

Gordana Kaurin  | 05.08.2017 - Update : 06.08.2017
Godišnjica zločina u jami Hrastova glavica

Sarajevo

SANSKI MOST (AA) - Prirodna jama Hrastova glavica kod Sanskog Mosta je 6. avgusta 1992. godine bila mjesto likvidacije i masovna grobnica, gdje su u jamu duboku 25 metara bačena tijela 124 ubijena logoraša iz logora „Keraterm“ i „Omarska“. U znak sjećanja na stradale u ovom zločinu, koje su počinile srpske paravojne formacije, ubijenim logorašima danas je proučena Fatiha, a na otvor jame je položeno cvijeće.

Enisi Suhonjić je suprug, koji je tada imao 40 godina, ubijen i bačen u jamu. Odveden je kako kaže 23. jula iz kuće, navodno u policiju da da izjavu, ali je preko prijatelja saznala da je u logoru ”Keraterm”. Ona ga je zadnji put vidjela ispred tog logora 1. augusta, kada mu je donijela nešto hrane. Muž joj je radio kao vozač u Nacionalnom parku „Kozara“, a bio je i poznati prijedorski muzičar.

„Petog augusta su odvedeni iz logora i pobijeni su ovdje na Hrastovoj glavici. Od policije u Sanskom Mostu sam dobila informaciju da mi je muž pronađen i išla sam sa dvije kćerke, svekrom i svekrvom da ga identifikujemo u Šejkovači. Prepoznali smo ga po zubima. Strašno je bilo, na podu je ležalo 124 skeleta, ali našli smo ga i sahranili, mada smo opet poslije par godina morali dati krv da bi se uradila DNK analiza. Međutim, prije četiri godina su među masom kostiju pronašli jednu njegovu kost, pa smo supruga ponovo morali otkopati, a o stresu i bolu da i ne govorimo“, kaže Enisa.

Enisin bol dijeli i Vezira Bašić iz Hambarina, čiji je muž ubijen na Hrastovoj glavici. Sin je ubijen u Rizvanovićima.

„Muž mi je bio u logorima 'Keraterm' i 'Omarska' i ovdje je ubijen. Saznala sam za to 1998. godine i prepoznala sam ga po odjeći. Sin mi je nađen u Tomašici 2014. godine. Svi smo ožalošćeni. Svi. U mojoj familiji više nema muška. Boli ovo, itekako boli. Muž je nakon sahrane ponovo ekshumiran i sad se nalaze kosti u hali Šejkovača, jer se čeka na DNK analizu“, pričala je Vezira za Anadolu Agency (AA).

Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza Udruženja logoraša regija Banjaluka i bivših logoraša ”Keraterma”, ”Omarske” i ”Trnopolja” rekao je da su iz logora ”Omarska” i ”Keraterm” 124 logoraša odvedeni na razmjenu koja nije uspjela, a potom dovedeni na Hrastovu glavicu gdje su monstruozno ubijeni, a potom pobacani u jamu.

„U Prijedoru tragamo još za 673 lica, određen broj se nalazi u hali Šejkovača u Sanskom Mostu, gdje se čeka na identifikaciju“, rekao je Duratović i napomenuo da nalogodavci i izvršioci zločina na Hrastovoj glavici još uvijek nisu odgovarali pred licem pravde te napomenuo da Tužilaštvo BiH i Okružno tužilaštvo Banjaluka ukoliko nastave raditi po staroj praksi zločince vjerovatno nikad neće ni stići ruka pravde:

„Direktni nalogodavci i izvršioci nisu procesuirani, niti je otvoren poseban predmet kada su u pitanju masovne grobnice Tomašica, Hrastova glavica, ni Starih Kevljana, niti jame Lisac, osim Korićanskih stijena gdje je predmet dobio svoj konačni epilog iako su imena zločinaca dobro poznata tužilaštvu. Zna se da je Ibrahim Ferhatović iz Hambarina jedini preživio strijeljanje, a zahvaljujući njemu došlo se do istine. Nažalost on je kasnije poginuo od minobacačke granate“.

Načelnik opštine Sanski Most Faris Selimbegović se danas obratio prisutnima na Hrastovoj glavici, te istakao da je poslao poruke da fašizam nikad ne miruje, a najbitnije je da svi lideri u BiH prihvate činjenicu da se protiv fašizma mora boriti istinom i pohvalio je sve one koji su spremni na pomirenje.

„To je jedini put da se na ovim prostorima prevaziđe sve, a rekao sam da u proteklih 25 godina nije bilo pomaka koliko je bilo posljednjih godinu dana koje je pokazao gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković i gradska uprava u Prijedoru. To su još uvijek mali koraci, ali Bošnjacima su itekako značajni, jer samo ako se Bošnjak osjeća slobodno u Prijedoru, na taj način živi i radi i isto tako Srbin u Sanskom Mostu, onda možemo pričati o suživotu“, kaže Selimbegović.

Među ubijenima na Hrastovoj glavici je bio i poznati prijedorski ljekar i ekspert Ujedinjenih nacija Esad Sadiković, a u Pozorištu Prijedor će večeras biti organizovano „Veče sjećanja na dr. Esu Sadikovića“.
Ekshumacija jame Hrastova glavica je izvršena 1998. godine, a na tom mjestu su pored posmrtnih ostataka logoraša pronađena i dva skeletna ostatka Sanjanina, ubijena tokom Drugog svjetskog rata.

Na lokalitetu Hrastova glavica je izgrađeno Spomen-obilježje, a autor idejnog projekta je sanski arhitekta Haris Zulić. Spomen-obilježje je izgrađeno u obliku tradicionalne bosanske čatrnje, a kroz otvor je vidljivo usko grlo prirodne jame, u koju su bacana tijela ubijenih logoraša. Čatrnja se nalazi na postolju koje je izgrađeno u obliku stilizovane suze kao trajno podsjećanje na zločin koji se desio prije 25 godina.

Do sada je pronađeno 2.325 prijedorskih žrtava iz posljednjeg rata. Ubijeni Bošnjaci i Hrvati pronađeni su na više od 450 lokaliteta, od toga 98 masovnih grobnica. Na području Prijedora, ali i u drugim gradovima: Sanskom Mostu, Bosanskoj Gradišci, Bosanskom Novom, Bosanskoj Dubici, Skender Vakufu, Bosanskoj Krupi, Vukosavlju, Banjaluci, Hrvatskoj Kostajnici i drugim gradovima...

Današnjem sjećanju na žrtve zločina na Hrastovoj glavici, kojeg su organizovali Udruženja logoraša iz USK-a, Udruženju logoraša Prijedora, Kozarca i Sanskog Mosta, te Fondacije „Idriz Jakupović“, prisustvovali su članovi porodica ubijenih žrtava, predstavnici društveno-političkog života i brojni građani iz Kozarca, Prijedora i Sanskog Mosta.


Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.