Balkan

Međunarodni skup u Banjaluci: Nedovoljno poznata istorija Dubičkog arhiđakonata

- Međunarodni naučni skup "Dubički arhiđakonat u razvijenom srednjem vijeku i njegovi tragovi kroz kasnija stoljeća" za cilj ima rasvijetliti prošlost

Gorana Jakovljevic  | 24.04.2017 - Update : 25.04.2017
Međunarodni skup u Banjaluci: Nedovoljno poznata istorija Dubičkog arhiđakonata Foto: Gorana Jakovljevic - Anadolu Agency

Sarajevo

BANJALUKA (AA) - Europska akademija banjalučke biskupije organizovala je međunarodni naučni skup "Dubički arhiđakonat u razvijenom srednjem vijeku i njegovi tragovi kroz kasnija stoljeća", koji se održava danas i sutra u Banjaluci, javlja Anadolu Agency (AA).

Frano Piplović, voditelj studija Europske akademije banjalučke biskupije rekao je da je ova tema definisana radi rasvjetljenja što više istina pređašnjih života.

"Kroz crkvenu povijest srednjevjekovne Dubice koja je bila jedno od najrazvijenijih područja ovog prostra htjeli stvoriti pretpostavke da jedanput uđemo u stvarnu povijest ovog prosotra. Da ne moramo stalno ponavljati da to bude ono oko čega smo se svi složili, da to bude sastavni dio naših promišljanja, kao i kulturnih političkih i ekonomskih odnosa", rekao je Piplović.

Tokom naučnog skupa na kojem učestvuju predstavnici Mađarske, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, svoje radove izložiće 17 stručnjaka koji se bave problematikom srednjeg vijeka.

Govoreći o značaju područja Dubice Piplović je objasnio da tu tu bili svi važni putevi, kao i značajni crkveni redovi kao što su templari, dominikanci, franjevci i ivanovci.

"To je bio i duhovni i kulturni i politički centar. Tim putevima su išli templari i zapadne vojske prema Svetoj zemlji da brane Kristov grob. Mi nismo svjesni tragova povijesti, ono sad izgleda malo mjestašce a povijest je pod zemljom, to uopće nije istraženo, a mi se na dnevnoj praksi sporimo oko stvari koje nemaju nikakvog uporišta u povijesti", rekao je Piplović

Miljenko Aničić, direktor Europske akademije banjalučke biskupije kazao je kako ovaj simpozija želi osvijetliti jedno vrijeme i područje, što je "kamenčić u mozaiku onoga što je potrebno".

"Moj je utisak, ova zemlja kao da nema povijesti. Kad prođete zapadnoevropskim zemljama, pa na sve stranu su vam povijesni spomenici koji su vrednovani, javnosti predočeni, o kojima se zna, a ovdje jako malo toga. Ne da nema povijesti, nego smo zanemarili, prepustili zaboravu zbog raznih ideologija, ne osvrćemo se na daleku prošlost koja nas je uvjetovala onim što danas jesmo. Ovo je pokušaj da se korak po korak pristupi rasvjetljavanju te naše vrlo turbulentne, bogate povijesti o kojoj premalo znamo", rekao je Aničić.

Banjalučki biskup Franjo Komarica u uvodnom obraćanju istakao je da je objektivno proučavanje prošlosti ujedno i služenje istini.

"Želimo ispuniti makar djelimično jednu našu moralnu obavezu prema bremenitoj ali nažalost nedovoljno poznatoj povijesti. Također i prema raznovrsnom blagu koje su, iza svoje plodne višestoljetne nazočnosti na geografskom području izmežu Vrbasa. Une i Save, ostavile katoličke crkvene institucije. Radi se o pisanim dokumentima, toponimima i nedovoljno istraženim lokalitetima s tragom crkava i drugih crkvenih građevina", kazao je Komarica i dodao da areheolozi govore o 200 katoličkih samostana i crkava u sastavu ondašnjeg Dubičkog arhiđakonata.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın