Balkan

MIŠLJENJE - Bosanska debata o turskom jeziku

Otkad je roditelj čije dijete pohađa časove nekog drugog jezika, kao izbornog predmeta, počeo brinuti zbog toga što neki roditelji i njihova djeca preferiraju turski jezik? Očigledno je od samog početka da ovaj slučaj sadrži političku dimenziju

Jahja Muhasilovic  | 20.06.2017 - Update : 21.06.2017
MIŠLJENJE - Bosanska debata o turskom jeziku

Istanbul

ISTANBUL (AA) - Jahja Muhasilovic -

Prije nekoliko dana Vijeće roditelja Kantona Sarajevo žalilo se kantonalnom ministru obrazovanja da je u pojedinim školama održana prezentacija turskog jezika kao izbornog predmeta, bez prethodnog konsultovanja roditelja. Roditelji tvrde da su oni ti koji trebaju odlučiti koji će jezik njihova djeca izabrati.

Prvi utisak je da je žalba poštena. Utisak je da su to brižni roditelji koji brinu o budućnosti svoje djece, što sigurno i jesu; ali ono što je zapanjujuće jeste činjenica da su roditelji pretvoreni u "lobističku mašinu" koja navodnu "lobističku kampanju nastavnika turskog jezika" vidi kao "civilizacijsku prijetnju" po svoju djecu.

Otkad je roditelj čije dijete pohađa, naprimjer, časove njemačkog ili nekog drugog jezika, kao izbornog predmeta, počeo brinuti zbog toga što neki roditelji i njihova djeca preferiraju turski jezik? Očigledno je od samog početka da ovaj slučaj sadrži političku dimenziju.

- Nepoštena kampanja -

Prije svega, važno je da sagledamo neke od ključnih činjenica ovdje. Turski jezik je kao izborni predmet uveden 2015. godine, kada ga je manji broj škola u većinski bošnjačkom dijelu države uvrstilo u svoje nastavne planove i programe. Ubrzo nakon što je turski jezik uvršten u nastavni proces, svjedočimo pokretanju nepravedne kampanje protiv jezika.

Kampanja protiv jezika? Zvuči čudno da bi neki bili spremni voditi kampanju protiv učenja "jezika". Da li u životu jednog učenika postoji nešto korisnije i bezopasnije od učenja jezika. Zar nije pomalo čudno za roditelje da tako furiozno reaguju protiv izbora nečijeg drugog djeteta da uči neki drugi strani jezik? Nakon paradoksalnih reakcija tih roditelja, treba priznati da je to samo politizovana kampanja.

Ukoliko pogledamo statističke podatke o učenju turskoj jezika u Bosni i Hercegovini, prema godišnjem izvještaju Instituta Yunus Emre iz 2015. godine, te godine je oko 6.000 djece uzelo turski jezik za izborni predmet.

Kada se dogodila posljednja kriza oko izbora turskog, nastavnici turskog jezika su objavili podatak da trenutno više od 7.000 učenika uči turski jezik. Dakle, u dvije godine zabilježen je rast od gotovo 20 posto. Očigledno je da su neki ljudi uznemireni zbog porasta popularnosti turskog jezika.

Još je čudnije uzme li su u obzir činjenica da se u bosanskohercegovačkim školama izučavaju i drugi jezici. Naprimjer, arapski i njemački. Arapski je na marginalnom mjestu što se tiče brojki, dok njemački dominira.

Nezvanični statistički podaci pokazuju da više od 200.000 djece uči njemački kao izborni predmet. Njemački je u nastavnim planovima i programima mnogo duže od turskog, a ipak se niko dosad nije žalio zbog toga što polovina bosanskohercegovačke djece uči njemački kao izborni. U nekoliko navrata, predstavnici turskih institucija su se žalili da neki pronjemački mediji i institucije šire antiturske kampanje. Ovim se postavlja pitanje: da li to imamo i pronjemačke roditelje također?

S vremenom će ovo pitanje biti jasno. Ali, da bi bolje razumjeli ove čudne kampanje - poput onih kojima su se širili neosnovani strahovi od "arapske invazije" ili stavljanje riječi u usta turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu ili kao što je ovaj posljednji slučaj napadanja jezika pokazao - moramo sagledati širu sliku, onu geopolitičku.

- Borba za geoplotičku dominaciju -

Nažalost, mali je broj onih koji razumiju da je Balkansko poluostrvo igralište za geopolitičku dominaciju i da je borba za osvajanje srca ljudi na tom području počela odavno.

Ranije sam pisao o tome da bi u skorijoj budućnosti ovo područje moglo biti podijeljeno između tri konkurentne geopolitičke "tektonske ploče" pod uticajem Zapada, Istoka i Bliskog istoka.

Naravno, nisam bio sam u ovim predviđanjima jer su i mnogi drugi analitičari predvidjeli istu budućnost na Balkanu. Ukoliko stavimo "geopolitičke naočale", lakše bismo vidjeli zašto čak i najjednostavnije dnevne aktivnosti, poput učenja turskog jezika ili arapske kupovine nekretnina, može postati problem na Balkanu.

Bitno je ne zaboraviti imati ove dimenzije na umu kada se slične kampanje dogode u budućnosti.

Ima i uvijek će biti onih koji se osjećaju neugodno zbog činjenice što bi neki izabrali turski nad njemačkim kao izborni predmet. Samo oni koji imaju određene težnje u ovom regionu mogli bi se osjećati neugodno zbog te činjenice.

Popularnost turskoj jezika je porasla dramatično u posljednjih nekoliko godina, naročito zahvaljujući turskim serijama, koje i dalje dominiraju lokalnim televizijskim kanalima. Ove dinamike su imale direktan uticaj na broj onih koji su htjeli naučiti jezik u serijama.

Njemački jezik, koji je već neko vrijeme drži dominantu poziciju, sada ima konkurenciju koja raste. Gubitak učenika zbog bilo kog drugog jezika, osim njemačkog, negativno se odražava na njemačku ekonomiju, budući da njihovo radno aktivno stanovništvo, koje se u značajnoj mjeri smanjuje, zavisi od odliva mozgova u regionu.

Cijeli prostor Balkana se polako pretvara u njemački ekonomski "lebensraum", budući da ekonomija te zemlje direktno zavisi o budućim potencijalnim "Nijemcima" i da su se škole koje uče njemački kao izborni pretvorile u "regrutne centre" za ekonomsku budućnost zemlje.

Drugim riječima, turski kao izborni jezik će dugoročno uticati na "njemački radni potencijal".

Statistike koje pokazuju porast stope iseljavanja mladih, prije svega u Njemačku, posljednjih godina, potvrđuje ovu tezu. Naravno, bilo bi pogrešno ignorisati posljednje tenzije na relaciji Ankara-Berlin, budući da se dvije zemlje polako pretvaraju u otvorene rivale zaključane u geopolitičkom nadmetanju. Balkan će biti prvi koji će osjetiti posljedice ovog rivalstva, jer obje zemlje imaju historijske težnje prema toj regiji.

Živjeti među "tektonskim pločama geopolitike" ponekad može učiniti život nepredvidivim. Želja za učenjem stranog jezika ili želja za prodajom imovine strancu ponekad se može smatrati "činom izdaje", dok se masovni odlazak iz domovine, kako bi se nadomjestio deficit radne snage u drugoj zemlji, može biti pohvalan.

Izgraditi konzistentan stav na Balkanu je veoma teško. Činjenica da se stoljećima nalazi u procjepu između geopolitičkih tektonskih ploča primorava neke da postanu političko sredstvo u rukama političkih centara moći, kao što je to neko uradio s ovim roditeljima.


* Tekst odražava mišljenje autora i ne mora nužno predstavljati uređivačku politiku Anadolu Agency


Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın