Politika

Političke krize između Kosova i Srbije traju decenijama

Anadolu Agency (AA) u svojoj analizi donosi pregled nekih od najznačajnijih političkih kriza u odnosima Srbije i Kosova

Zulfija Jakupi  | 19.01.2017 - Update : 19.01.2017
Političke krize između Kosova i Srbije traju decenijama

Priština

PRIŠTINA (AA) - Pokušaj ulaska voza upućenog iz Beograda u Sjevernu Mitrovicu sa vjerskim obilježjima i oznakama kojim se Kosovo definiše kao teritorija Srbije, te hapšenje bivšeg kosovskog premijera i lidera opozicione Alijanse za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja samo je dio stalne političke krize prisutne u odnosima Srbije i Kosova.

Nestabilni politički odnosi i krize između Kosova i Srbije sežu još od vremena dok je Kosovo bilo u sastavu bivše SFRJ. Godinama su trajali pokušaki Srbije da kroz dokidanje autonomije Kosovo stave pod svoju izravnu kontrolu. Slijedile su smjene političkih predstavnika Kosova u saveznim institucijama, proganjanje i hapšenje intelektualaca...

S raspadom bivše SFRJ, stanje na Kosovu se još više usložnilo i rezultiralo je da se krajem 20 vijeka nakon što su završeni ratovi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, njegovo glavno težište prebaci upravo na Kosovo.

Tako je otvoreno novo ratno žarište na Kosovu koje je rezultiralo novim hiljadama ubijenih i stotinama hiljada prognanih i izbjeglih, a katastrofa je zaustavljena intervencijom NATO-a 1999. godine.

No, politička kriza u odnosima Beograda i Prištine nastavila se i nakon toga, a posebno se intenzivirala nakon raspada "mini Jugoslavije" definisane kroz SRJ, a potom i Državnu zajednicu Srbiju i Crnu Goru, odlukom da nakon osamostaljenja Crne Gore tim putem krene i Kosovo u februaru 2008. godine.

Od tada traju intenzivni napori Srbije da ospori svaki dio samostalnosti Kosova bilo kroz njegovo učešće u međunarodnim organizacijama kao što je slučaj sa UNESCO-m ili odlukama o priznavanja.

Stalne političke krize na relaciji Beograd - Priština, odnosno Srbije i Kosova upravo taj dio jugoistočne Evrope i dalje u javnosti često navodi kao bure baruta.

Anadolu Agency (AA) u svojoj analizi donosi pregled nekih od najznačajnijih političkih kriza u odnosima Srbije i Kosova.

-1998/99.-

Srbijanske vojne, policijske i paramilitarne snage preduzimaju kampanju protiv Oslobodilačke vojske Kosova (UCK), koja je nastala mobilizacijom albanskog naroda za oslobođenje Kosova od srbijanske diskriminatorke i ugnjetavačke vlasti.

Počinje tromesečna vojna NATO kampanja bombardovanja srbijanskih snaga, koja je primorala Srbiju da potpiše Kumanovski sporazum o povlačenju srbijanskih vojnih i policijskih snaga sa Kosova i ulazak mirovnih vojnih NATO trupa na Kosovo (KFOR).

U tom periodu je ubijeno više od deset hiljada Albanaca, od kojih se preko hiljadu još uvek vodi kao nestalo, oko 800.000 Albanaca je bilo prinuđeno da napusti Kosovo i na stotine hiljada njihovih kuća je opljačkano, spaljeno i uništeno.

Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija na Kosovu se uspostavlja prelazna administrativna misija UN-a, UNMIK, do određivanja budućeg statusa Kosova.

-2004.-

Najveća kriza nakon sukoba na Kosovu između Kosova i Srbije poznata je kao “Martovski nemiri”. Nemiri su izbili nakon što su se dva albanska dečaka utopila u reci Ibar u selu Čabar, kraj Zubinog Potoka na severu Kosova, za šta su optuženi lokalni Srbi.

Izbijaju masovne demonstracije koje su prerasle u međuetničko nasilje širom Kosova. U dva dana nasilja ubijeno je 11 Albanaca i osam Srba, povređene su 954 osobe, iz svojih domova je proterano više od 4.000 Srba i zapaljeno i uništeno oko 800 srpskih kuća i 35 pravoslavnih crkava i manastira.

Zbog napada na kosovske Srbe, širom Srbije održane su rušilačke demonstracije, a u Nišu i Beogradu su zapaljene džamije.

-2005.-

Martovski nemiri su bili povod da tadašnji sekretar UN-a, Kofi Annan imenuje Kai Eidea za specijalnog predstavnka UN-a za Kosovo, koji je dobio zadatak da uradi izveštaj o političkoj situaciji na Kosovu i ispunjenosti postavljenih standarda koje je od stanovnika i vlasti tražila međunarodna zajednica. Norvežanin Eide u svom izveštaju preporučuje da je vreme da se otpočnu razgovori o konačnom statusu Kosova.

Krajem 2015. godine Savet bezbednsti UN-a imenuje Marttija Ahtisarija, bivšeg predsednika Finske, za specijalnog izaslanika UN-a za pregovore o statusu Kosova.

-2006.-

U glavnom gradu Austrije, Beču, održan je prvi sastanak na visokom nivou između Kosova i Srbije o budućem statusu Kosova. Okupljanje za istim stolom tadašnjih predsednika i premijera Kosova i Srbije bio je veliki uspeh.

U pregovorima predstavnika Prištine i Beograda, na raznim nivoima, vođenim tokom cele godine o pitanjima decentralizacije vlasti, pravima manjina, zaštiti crkvenih i kulturnih institucija srpske manjine na Kosovu i ekonomskim odnosima, postignuti su mali pomaci.

-2007.-

Pregovori Albanaca i Srba u Beču se nastavljaju, ali nije došlo do postizanja sporazuma. Glavni pregovarač Martti Ahtisaari podnosi izveštaj Savetu bezbednosti u kojem je naveo da posle godinu dana pregovora i konsultacija "strane nisu sposobne da dođu do sporazuma o statusu Kosova". On je istakao da je jedino održivo rešenje nezavisnost, koju bi međunarodna zajednica nadgledala.

Evropski parlament usvaja rezoluciju kojom izražava podršku predlogu nadgledane nezavisnosti Kosova. Srbija odbija da prihvati Ahtisarijev plan i predlaže ”nadgledanu autonomiju za Kosovo, unutar Srbije.

-2008.-

Skupština Kosova 17. februara 2008. proglašava nezavisnot Kosova na osnovu sveobuhvatnog Ahtisarijevog plana o nadgledanoj nezavisnosti i u koordinaciju sa međunarodnim partnerima SAD-om i vodećim zemljama EU.

Srpsko stanovništvo je sutradan u znak revolta zapalilo dva granična prelaza prema Srbiji na severu Kosova, Jarinje i Brnjak.

Odluku o proglašenju nezavisnosti Kosova Vlada i Skupština Srbije su poništile. Usledili su protesti širom Srbije, a najveći je održan u Beogradu nakon koga su se desili i neredi čiji je bilans jedno mrtvo, a 200 povređenih od kojih 35 policajaca, spaljene i demolirane ambasade država koje su priznale Kosovo, kao i opljačkan i demoliran veliki broj prodavnica.

-2010.-

Međunarodni suda pravde u Hagu dao je savetodavno mišljenje da proglašenje nezavisnosti Kosova nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Zahtev da Međunarodni sud izrekne mišljenje o jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosova, na inicijativu Srbije, upućen je od Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija.

-2011.-

Dolazi do jedne od najvećih kriza nakon proglašenja nezavisnosti kada Vlada Kosova 25. jula šalje specijalne policijske jedinice, Rosu, da preuzmu kontrolu nad graničnim prelazima Brnjak i Jarinje na severu Kosova, koji su do tada bili pod kontrolom Srba. U toj akciji ubijen je kosovski specijalac Enver Zymberi.

Srpsko stanovništvo je odgovorilo postavljanjem barikada na putevima, koji vode ka Jarinju i Brnjaku, kao i na glavnom mostu na reci Ibar u Mitrovici, koji deli grad na severni srpaki i južni albanski deo.

Kako bi se normalizovala situacija na severu Kosova Evropska unija pokreće tehnički dijalog između Kosova i Srbije u Briselu. Tokom dijaloga postignuto je više sporazuma, među kojima i Sporazum o integrisanom upravljanju graničnim prelazima na svih šest prelaza između Kosova i Srbije.

-2012.-

Dijalog u Briselu je podignut na premijerski nivo. Postiže se još niz sporazuma.

-2013.-

U Briselu 19. aprila je postignut prvi, popularno nazvan istorijski sporazum o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. Sporazumom je predviđeno ukidanje srbijanskih paralelnih institucija i formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu.

Prema Briselskom sporazumu krajem godine održani su po prvi put lokalni izbori i na severu Kosova po kosovskom sistemu.

-2015.-

Kosovo nije uspelo da se učlani u najveću organizaciju za kulturu Ujedinjenih nacija, UNESCO. Glasanju za prijem Kosova predhodila je velika kampanja Srbije protiv prijema Kosova.

-2016.-

Tokom 2016. usporen je i gotovo zakočen proces implementacije Briselskih sporazuma. Kosovo i Srbija optužuju jedni druge za ometanje tog procesa.

Nakon usvajanja Zakona o Trepči u Skupštini Kosova, kojim Vlada Kosova postaje vlasnik 80 posto akcija tog rudarskog kombinata, politički predstavnici Srba sa Kosova zamrzavaju svoje učešće u radu Vlade i Skupštine Kosova, a Vlada Srbije taj zakon proglašava nevažećim.

Početkom decembra lokalna vlast u Severnoj Mitrovici u okviru procesa revitalizacije mosta na Ibru u tom gradu, podiže zid visok dva metara pored mosta gde je trebala da bude uređena pešačka zona.

Vlada Kosova zaustavlja izgradnju mosta, a vlast i opozicija jednoglasni su da most mora biti srušen. Međutim, loptu prebacuju na lokalnu samoupravu koja pak tvrdi da je taj potporni zid, doduše nešto niži, predviđen dogovorom iz Brisela.

-2017.-

Bivši kosovski premijer i lider opozicione Alijanse za budućnost Kosova, Ramush Haradinja uhapšen je 4. januara po poternici Srbije za ratni zločin od strane francuske policije na aerodromu u Bazelu. Na zahtev odbrane francuski sud ga nakon nedelju dana pušta da se brani sa slobode, ali mora da ostane u Francuskoj gde se još uvek nalazi i čeka odluku suda na zahtev Srbije za njegovo izručenje. Hapšenje Haradinaja izazvalo je mnogo negativnih reakcija na Kosovu, a opozicija je zatražila i prekid dijaloga sa Srbijom.

Poslednji incident u nizu, koji je tenzije između Kosova i Srbije doveo do usijanja je pokretanje voza na relaciji Beograd- Severna Mitrovica, koji je iscrtan srbijanskom zastavom, natpisima Kosovo je Srbija na 21 jeziku i crkvenim ikonoma. Ulazak tog voza na Kosovo sprečila je kosovska vlast. Priština je na granični prelaz Jarinje poslala specijalne policijske jedinice, Rosu, a premijer Srbije je odlučio da voz vrati u Beograd.


Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın