Svijet, Analiza Vijesti

Dosadašnji ženevski mirovni pregovori o Siriji nisu urodili plodom

Mirovni pregovori o krizi u Siriji koji su do sada tri puta održani u Ženevi, nisu dali rezultate

Selen Temizer  | 21.02.2017 - Update : 21.02.2017
Dosadašnji ženevski mirovni pregovori o Siriji nisu urodili plodom

Ankara

ANKARA (AA) – Mirovni pregovori o krizi u Siriji koji su do sada tri puta održani u Ženevi, nisu dali rezultate, javlja Anadolu Agency (AA).

Dogovor o prekidu vatre u Siriji postignut uz posredovanje Turske i Rusije, na snagu je stupio 30. decembra 2016. godine. Uprkos kršenju dogovora od strane režimskih snaga sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, dogovor je umanjio intenzitet rata i otvorio put novim pregovorima.

Sastancima su do sada prisustovali, pored predstavnika Assadovog režima i opozicije, predstavnici SAD-a, evropskih zemalja, Rusije, Turske i zemalja Perzijskog zaljeva.

Nestankom pretpostavki koje su režim prisiljavale na dogovor, Assad i njegove pristalice nisu imale potrebu za političkim rješenjem, a u periodu kada je režim doživljavao gubitke, Iran i Rusija su mu pružali podršku koja ga je vraćala u život.

- Ženeva 1 –

Konferencija je održana kada je rat u Siriji išao u korist opozicije i u vremenu teškom za režim, i to u junu 2012. godine. Na konferenciji je donesen dokument o stvaranju prijelazne vlade, a kasnije i organiziranju izbora. Taj okvir nazvan je deklaracijom ”Ženeva 1”. Kasnije su u decembru 2015. godine tačke deklaracije ozvaničene rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN).

U periodu kada je režim doživljavao pad, a očekivano da deklaracija zaživi, pojavio se Iran čiji predstavnici nisu bili pozivani na pregovore.

Vojno prisustvo Irana koji je u rat u drugoj polovini 2012. godine i tokom 2013. godine ušao sa vlastitim vojnicima i militantima Hezbollaha, spasio je režim od propasti i po strani ostavio politički prijelazni plan.

- Ženeva 2 –

U januaru 2014. godine na pregovore Ženeva 2, Assad i njegove pristalice došli su sa samopouzdanjem temeljenim na uspostavi ravnoteže u ratu.

Assad i njegove pristalice nisu zagovarali primjenjivanje odluka donesenih na prethodnoj konferenciji, te nisu uspjeli ostvariti ni vojnu nadmoć nad opozicijom.

Režim se uz pomoć Rusije, koja je bila sve prisutnija u višegodišnjem ratu, uspio se vratiti u život. Sukobi sa terorističkom organizacijom ISIS 2014. godine nanijeli su teške udarce opoziciji.

Opozcija je doživljavala poraze, a samim tim je poremećena i ravnoteža građanskog rata.

Također, teroristička organizacija PYD/PKK je uz podršku SAD-a sve više rasla.

Opozicija je uspjela da ponovo ojača nakon ljeta 2015. godine, a režim je vršio pritisak na Iran i Hezbollah.

Režim je doživljavao pad, a ovaj put u pomoć je pritrčala Rusija. Od oktobra 2015. godine Rusija izvodi intenzivne zračne napade i time mijenja tok rata. Opozicija je zauzela odbrambeni položaj, ali je uprkos tome izgubila veliki dio teritorija.

- Ženeva 3 –

Nakon što je dolazilo do masovnog stradanja civila u Siriji, na insistiranje SAD-a u februraru 2016. godine po treći put održani su mirovni pregovori o Siriji u Ženevi. Prvi put je pozvan i Iran.

Rusija, Iran i režim koji su željeli nastaviti zamah koji su uhvatili tokom građanskog rata slijedili su strategiju ”rat se prvo dobija na frontu”.

Rat je išao u korist režimu, a Moskva je od marta 2016. godine postepeno smanjivala vojnu prisutnost u Siriji.

PKK/PYD uz jaku podršku SAD-a zauzeo je veliki dio teritorije.

Dok su trajali diplomatski napori na konferenciji 'Ženeva 3', Assadov režim uz podršku Irana i Rusije stavio je pod opsadu više od 100.000 ljudi u Halepu. Nakon toga, opozicija se povukla sa pregovora.

Rusija je smanjila vojne operacije u Siriji i povećala saradnju sa Turskom.

Istovremeno, pokretanjem ofanzive ”Štit Eufrata” Turska je povećala prisutnost u Siriji.

Uz posredovanje Turske i Rusije 2016. godine postignut je dogovor o evakuaciji civila i pripadnika opozicije iz Halepa. Nakon evakuacije postignut je i dogovor o prekidu vatre širom Sirije.

U Astani su 23.-24. januara održani mirovni pregovori na koje je uz predstavnike režima, opozicije, Turske i Rusije prisustvovao i Iran. Na tim mirovim pregovorima dogovoreno je formiranje trojnog mehanizma za nadzor implementancije dogovora o prekidu vatre.

Iako režim i militanti koje podržava Iran nastavljaju kršiti dogovor o prekidu vatre, znatno je smanjen intenzitet rata u Siriji, a ponovo je oživio proces u Ženevi.

Četvrti mirovni pregovori o Siriji u Ženevi bit će održani 23. februara 2017. godine.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.