BiH: Ustavni sud Islamske zajednice obilježava 20 godina rada

Ustavni sud Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini obilježava 20 godina rada, a tim povodom danas će u Upravnoj zgradi Rijaseta Islamske zajednice biti održana svečana sjednica, javlja Anadolu Agency (AA).

Naime, Ustavni sud Islamske zajednice kao poseban organ čija je nadležnost da vrši kontrolu ustavnosti akata i rada ustanova i organa Islamske zajednice uspostavljen je na temeljima i pravnim okvirima definiranim Ustavom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini iz 1997. godine.

Formalni početak rada Ustavnog suda Islamske zajednice datira od 6. maja 2000. godine kada je Sabor Islamske zajednice na prijedlog Rijaseta imenovao prvi saziv Ustavnog suda. Mjesec dana kasnije održana je konstituirajuća sjednica Suda na kojoj je za predsjednika izabran Fikret Karčić, a za zamjenika predsjednika Edah Bećirbegović.

"Pripremne aktivnosti za početak stvarnog djelovanja i ustavnog sudovanja, koje su, između ostalog, uključivale izradu i usvajanje pravilnika o radu Ustavnog suda Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kao temeljnog akta za rad i postupanje ovog sudskog foruma potrajale su više od dvije godine. Tako je prva redovna sjednica Ustavnog suda održana 21. novembra 2002. godine, kada je sud počeo da vrši svoju Ustavom definiranu funkciju, odnosno funkciju ustavnog sudovanja i mi danas tim povodom obilježavamo dvije decenije ustavnog sudovanja u Islamskoj zajednici", kazao je za agenciju MINA predsjednik Upravnog suda Islamske zajednice Vedad Gurda.

Kako je kazao, Ustavni sud je, prije svega, nadležan da ocjenjuje ustavnost općih i pojedinačnih pravnih i drugih akata organa i ustanova svih nivoa organiziranja Islamske zajednice te da donosi odluke kojima utvrđuje povrede ustavnosti i nalaže njihovo otklanjanje.

"Ustavni sud je nadležan da vrši takozvanu apstraktnu ocjenu ustavnosti, odnosno usklađenosti sa Ustavom Islamske zajednice općih pravnih akata koje donosi prije svega Sabor, ali i reisul-ulema, Rijaset i Vijeće muftija, kao i organi i ustanove na nižim nivoima organiziranja Islamske zajednice", istakao je Gurda.

Rekao je da je paralelno s tim, Ustavni sud nadležan da vrši i takozvanu konkretnu ocjenu ustavnosti pojedinačnih pravnih akata (odluke, rješenja itd.), koje su donijeli pojedini organi ili ustanove Islamske zajednice rješavajući o konkretnim pravima ili obavezama (odgovornostima) najčešće pojedinih članova i pripadnika Islamske zajednice.

"Na kraju, Ustavni sud je nadležan i da rješava sukobe nadležnosti u radu organa i ustanova Islamske zajednice, što je posebno važno u slučaju kada dođe do spora glede (ne)nadležnosti između najviših organa Islamske zajednice, kao što su Sabor, reisul-ulema, Rijaset ili Vijeće muftija. Na ovaj način Ustavni sud, zajedno sa drugim nadležnim organima doprinosi razvijanju normativne kulture, odnosno kulture poštivanja propisa i prava, te u konačnici i njegovanju principa vladavine prava unutar Islamske zajednice, kao jednog od stožernih principa na kojima opstoje uređene države i zajednice", kazao je Gurda.

Naglasio je da je "postojanje i djelovanje Ustavnog suda izuzetno značajno za Islamsku zajednicu u cjelini, jer ovaj pravosudni forum u krajnjoj instanci vrši kontrolu zakonitosti i ustavnosti pravne utemeljenosti djelovanja i odlučivanja drugih organa Islamske zajednice, te paralelno s tim služi i kao posljednja brana od povrede Ustavom i drugim propisima Islamske zajednice zagarantovanih prava članova i pripadnika naše zajednice, kada oni smatraju da su im ta prava ograničena djelovanjem i odlučivanjem drugih organa unutar zajednice".

"Na taj način Ustavni sud svojim djelovanjem snažno doprinosi jačanju normativne kulture i vladavine prava unutar Islamske zajednice. Zbog svega prethodno navedenog Ustav Islamske zajednice i Ustavni sud zajedno sa ranije spomenutim Saborom, reisul-ulemom, Rijasetom i Vijećem muftija ubraja se u najviše organe Islamske zajednice", istakao je Gurda.

Imajući u vidu da mandat članova Ustavnog suda traje šest godina, u proteklom periodu su djelovala tri saziva, a od početka 2021. djeluje četvrti, aktuelni saziv.

"U prethodnom periodu funkciju članova Ustavnog suda Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini obnašali su istaknuti poznavaoci vjerskih i društveno-pravnih nauka, koji su uživali ugled u Islamskoj zajednici, poput već spomenutih prof. dr. Fikreta Karčića i Edaha Bečirbegovića, kao i prof. Mujo Sušić, dr. Ibrahim Džananović, prof. dr. Enes Ljevaković, dr. Osman Kozlić, Jusuf Šeta, prof. dr. Sulejman Topoljak, Husein Smajlović, prof. dr. Kasim Trnka i Sabahudin Hajdarević, dok je funkciju sekretara Suda obnašao Nurif Herić", naveo je Gurda.

U aktuelnom sazivu funkciju članova Ustavnog suda obnašaju prof. dr. Vedad Gurda, prof. dr. Šukrija Ramić, dr. Emir Mehmedović, Adnan Omanović i Lutvo Mehonjić, a funkciju sekretara Suda mr. Aldina Suljagić Piro.