Ekonomija

Evropska vizija mora biti opipljiva i vidljiva građanima

U diskusiji su učestvovali bivši predsjednici Hrvatske i Latvije, predsjednik Privredne komore Istanbula, potpredsjednik Skupštine Crne Gore i drugi zvaničnici

Dejan Maksimovic  | 25.04.2018 - Update : 25.04.2018
Evropska vizija mora biti opipljiva i vidljiva građanima Foto: Samir Jordamović - Anadolu Agency

Sarajevo

SARAJEVO (AA) - Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske, tokom panela "Jugoistočna Evropa međunarodne kapije i povezanost" na Sarajevo Business Forumu (SBF) istakao je da se Evropa mora angažovati na proširenju Evropske unije, a zemlje regije maksimalno učiniti na usvajanju uslova i standarda evropske porodice, prenosi Anadolu Agency (AA).

"Prije svega, moramo se vratiti pogledom unatrag. Zašto se raspala Jugoslavija u ratu? Bilo je jasno da se Jugoslavije nije mogla održati kao federacija, ali je trebalo doći do novog političkog dogovora, pa u nekakvoj formi konfederacije da se ostvare ciljevi konstitutivnih republika. Da proglase samostalnost i isti dan potpišu konfederalne sporazume, ali svijet nije shvatio situaciju do koje može dovesti disolucija Jugoslavije. Došlo je do brutalnog rata", naglasio je Mesić, te dodao:

"Granice se nisu mijenjale, ali smo ostali u mržnji i vremenu povratka onome što je bilo. Tu mora pomoći EU, ona je najelitniji gospodarsko-politički projekt, koja je naša želja i sudbina. Ali, ako je to naša sudbina onda moramo imati mehanizme da ta sudbina ostvari naše želje. Smatram da je moguće učiniti puno više, da se Europa angažira u proširenju EU, a zemlje da maksimalno učine u usvajanju uvjeta i standarda koji vrijede u današnjoj EU."

Prema Mesiću, današnji svijet je u velikoj turbulenciji i suočen s nečim što odudara od mirnog razvoja situacije.

"Kada je predsjednik Donald Trump bio u kampanji rekao je nekoliko stvari, a jedna je da Amerika ne smije rušiti sisteme i dovoditi druge sisteme, drugo da se s Rusijom treba dogovarati, a ne suprotstavljati se. No, on se vratio politici koja ne pomaže svjetskom miru. Danas se više nego ikada održava ratova u svijetu, a Ujedinjene nacije su neefikasne. UN zaslužuju da se reformiraju. Svijet je otišao dalje i zato treba pomoći da se šalju poruke političkim elitama da se Ujedinjene nacije osposobe da djeluju preventivno, a ne kada do rata već dođe. To bi bila jako dobra poruka političkim elitama", naglasio je Mesić.

Valdis Zatlers, bivši predsjednik Republike Latvije, pokušao je učesnicima foruma približiti sjajne rezultate odlične regionalne saradnje baltičkih i skandinavskih zemalja.

"Ovaj region od nas može učiti, jer ima mnogo sličnosti, ne samo između Balkana i Baltika, već i na osnovu toga što je većina trgovine sa susjedima. Istovremeno imamo različit tip susjeda. Mi imamo Rusiju, vi Tursku, mi imamo Poljsku, vi Bugarsku i Rumuniju, mi imamo Švedsku preko mora, a vi Italiju preko mora. Vi imate Njemačku, a i mi imamo Njemačku kao pokretačku snagu ekonomije", kazao je Zatlers i nastavio:

"Svi govore da balkanske države moraju biti u EU, niko nije rekao da treba razmišljati o alternativama. Reći ću tri savjeta. Prvi evropska vizija ne smije biti samo vizija političara, mora biti opipljiva i vidljiva građanima. Moramo shvatiti da EU nije Deda mraz koji donosi poklone. To političari treba da govore stanovnicima i motivišu ih, to je jako važno."

Drugi Zatlersov savjet je da sve zemlje koje se žele priključiti EU ne smiju govoriti ovo mi se sviđa, a ovo mi se ne sviđa.

"Treba da već danas donesete odluku da ćete se priključiti Eurozoni. To će poboljšati vaš finansijski sistem. Morate se pripremiti da budete dio Schengenskog ugovora, a to prije svega znači da zaštite vanjske granice. Imate interne transportne probleme, to morate riješiti. I treće jedna regija, jedna ekonomija. Morate shvatiti da se baltičke skandinavske države konsultiraju oko svakog pitanja i svake odluke EU. Kao region mi smo ujedinjeni. Balkanski region se mora mnogo više integrirati i sve probleme što prije rješavati", naglasio je Zatlers.

On je na kraju poručio da je za sve potrebno vrijeme, jer je i za saradnju baltičkih zemalja, a zatim i za još širu regionalnu saradnju sa skandinavskim zemljama, trebalo vremena.

Šekib Avdagić, predsjednik Privredne komore Istanbula, rekao je da Turska ekonomija brzo raste, bez obzira što već godinama ima kandidatski status i što ju se stalno kritikuje iz Brisela.

"Duže vrijeme smo kandidat za ulazak u Evropsku uniju i samim tim smo prešli veliki put u kandidaturi. Kao državljanin Republike Turske i osoba koja se bavi biznisom mislim da s aspekta Balkana i njene vizije prema Balkanu nije uspjela učiniti sve korake koje je trebala. Maloprije je spomenuto da EU nije Deda raz i da ne očekujemo da donesu sve na gotovo i Turska je dosta izgubila vjerovanje da će biti članica EU. Stalno dovode neke modele koji se kritikuju u Turskoj. Turska je u periodu adaptacije prema EU, ali i politikama u globalnom smislu, učinila dosta koraka u smislu integracije. Sada nas pozicija u kojoj se nalazimo ne oduševljava. No, u zadnjih 15 godina smo šest puta povećali izvoz", kazao je Avdagić.

Dodao je da je Turska, kao i mnoge druge zemlje na polju trgovine, digitalizacije i izgradnje infrastrukture napravila nekoliko važnih poslova.

"Čuli smo tri različita ministra Crne Gore, Srbije i BiH, koji govore da kamioni ne mogu da pređu preko carine. Da li ja kao biznismen moram da odem i otvorim granice, ili ministar? Turska ovakvu problematiku rješava tako što se određene kompanije bave carinskim procedurama. Tako da bez ikakvog navraćanja do carinskog terminala možete preći granicu. Tu jako puno koristimo digitalnu infrastrukturu", pojasnio je Avdagić.

Prvi čovjek Privredne komore Istanbula potom je kritikovao odnos Evropske unije prema poslovnoj Turskoj.

"Imamo dosta pritužbi na rad Evropske unije, koja stalno kritikuje Tursku i koja je uvela perspektivu kritiziranja Turske i neke beztarifne prepreke protiv Turske. To želim podvući. To rade u Bugarskoj, u Evropi pri kontrolama dokumentacije. Vizija koju EU predstavlja kao krajnje demokratsku i razvijenu mi nažalost u poslovnom svijetu Turske u samoj implementaciji ne vidimo kroz taj okvir. Dakle, ovdje postoji jasan dvostruki standard. Kada dođe do implementacije na drugi način nastaje 'smak svijeta'. Turska je u tom kontekstu otišla u jednu malo drugačiju viziju", istakao je Avdagić.

Branimir Gvozdenović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore, smatra da je rana digitalizacija i privatizacija pomogla njegovoj zemlji u ekonomskom razvoju.

"Prije više od 20 godina, 1995. smo napravili prvu internet prezentaciju u Jugoistočnoj Evropi i doveli norvešku kompaniju da privatizuje našu. To je bilo čudo neviđeno. Krenuli smo ubrzanom energijom da uvodimo nove sisteme, koji su nam pomogli da imamo snage da te ideje realizujemo. Potom smo uveli euro prije 17 godina. Digitalni svijet je pokrenuo proces modernih stvari, koje objedinjavaju region. Nama u Crnoj Gori je puno pomoglo da se okrenemo investitorima. Prije eura imali smo 10 miliona eura investicija, a poslije toga milijardu eura. Napravili smo dobar ambijent i desila se digitalizacija u regionu", kazao je Gvozdenović, te dodao:

"Čini mi se da u zadnje vrijeme malo gubimo energiju u tom pravcu, zato želimo da pošaljemo poruke da moramo više zajednički da radimo i da imamo veću podršku Evropske komisije, jer treba ulagati u infrastrukturu i digitalizaciju ovog prostora."

Moderator panela bila je Cornelia Meyer, predsjednik i izvršni direktor kompanije Meyer Resources iz Velike Britanije. Na panelu su još učestvovali i Iztok Mirošič, državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Slovenije, Ian Brown, direktor ureda Evropske banke za obnovu i razvoj u BiH, te Mujo Selimović, predsjednik Nadzornog odbora medijske grupacije Oslobođenje/TV1.

Fokus ovogodišnjeg Foruma pod sloganom "Jedan region, jedna ekonomija" je zajednički pronalazak rješenja za iskorištavanje potencijala u oblasti energije, edukacije, IT industrije, poljoprivrede i turizma. Cilj SBF-a je uvezivanje i predstavljanje prirodnih i ljudskih resursa regiona, te otvaranje vrata bosanskohercegovačkim i regionalnim kompanijama za izlazak na inostrana tržišta.

Deveti po redu Sarajevo Business Forum, koji organizuje Bosna Bank International (BBI) u saradnji sa Islamskom razvojnom bankom, održava se 25. i 26. aprila, a Anadolu Agency (AA) je globalni medijski partner. Ove godine SBF će ugostiti preko 1.800 učesnika iz 50 zemalja, a za praćenje foruma akreditovano je 360 predstavnika medija. Planirano je da bude predstavljeno rekordnih 225 projekata.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.