Politika

EK: BiH mora hitno izmijeniti Izborni zakon

Evropska komisija (EK) je danas usvojila godišnji paket proširenja, uključujući sedam pojedinačnih izvještaja o zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj

Alma Dzekovic  | 17.04.2018 - Update : 18.04.2018
EK: BiH mora hitno izmijeniti Izborni zakon

Sarajevo

SARAJEVO (AA) - Bosna i Hercegovina mora hitno izmijeniti Izborni zakon kako bi se osiguralo pravilno organizovanje izbora u oktobru 2018. i nesmetana provedba izbornih rezultata, jedan je od zaključak Evropske komisije (EK).

Evropska komisija (EK) je danas usvojila godišnji paket proširenja, uključujući sedam pojedinačnih izvještaja o zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj.

EK je u izvještaju za BiH preporučila da svi politički lideri trebaju preuzeti odgovornost i pokazati spremnost na kompromis za rješavanje pitanja oko Doma naroda Federacije.

U izvještaju se spominje i 2010. godina kada je Ustavni sud donio odluku o poštivanju demokratskih prava građana Mostara za glasanje na lokalnim izborima te je navedeno da se ona tek treba provesti.

"Na usvajanje zakona proisteklih iz Reformske agende, uključujući usvajanje zakona o akcizama, negativno su uticale tenzije između vladajućih koalicionih stranaka i opstrukcije od strane opozicionih stranaka u Parlamentima na državnom i entitetskim nivoima, što je dovelo do usporavanja tempa reformi", navodi se u izvještaju te dodaje da se reformska agenda učinkovito provodila kada su državni i entitetski nivoi sarađivali na koordiniran način.

EK je u izvještaju istakla da Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, u slučaju "Sejdić-Finci" i drugim povezanim slučajevima.

Kako navode, na funkcionisanje Predsjedništva BiH uticalo je izražavanje oprečnih stavova pojedinih članova Predsjedništva o brojnim pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti u oblasti vanjske politike.

EK podsjeća da je Vijeće ministara BiH usvojilo još strategija za cijelu zemlju u oblastima kao što su okoliš i ruralni razvoj, ali napominje da je provedba brojnih reformi kasnila zbog nedostatka dogovora.

"S iznimkom nekoliko reformi i posebno usvajanja zakona o akcizama, provedba brojnih reformi je kasnila zbog nedostatka dogovora između članova vladajuće koalicije. Strategije za cijelu zemlju u oblastima kao što su energija, zapošljavanje ili upravljanje javnim finansijama tek trebaju da se usvoje. Mehanizam koordinacije po pitanjima vezanim za EU počeo je funkcionisati u junu 2017. godine s pripremanjem odgovora zemlje na Upitnik Evropske komisije. Nacionalni program za približavanje zakonodavstva zemlje pravnoj stečevini EU tek treba da se usvoji", navodi se izvještaju.

EK ocjenjuje da je BiH u ranoj fazi reforme svoje javne uprave i da tokom prošle godine nije postignut nijedan napredak. Strategija za cijelu zemlju za reformu javne uprave je u izradi i treba da se usvoji. Daljnja fragmentacija državne službe u entitetu Federacija te na kantonalnom nivou povećala je rizik od politizacije.

EK navodi da BiH ima određeni nivo spremnosti u pogledu svog pravosudnog sistema. Postignut je određeni napredak u pravosuđu, ali sveukupno posmatrano, reforme napreduju sporim tempom.

Također ocjenjuje da postoji određeni nivo spremnosti u pogledu borbe protiv korupcije, ali napominje da je ona široko rasprostranjena te je i dalje pitanje koje izaziva zabrinutost.

EK navodi da BiH ima određeni nivo spremnosti za borbu protiv organiziranog kriminala i da je postignut određeni napredak.

Navodi da su potrebni značajni napori u vezi s finansijskim istragama i unapređenjem kapaciteta za borbu protiv terorizma kao i poboljšanje saradnje sa susjednim zemljama po pitanjima upravljanja granicom.

U izvještaju piše da je postignut i određeni napredak u pitanjima ljudskih prava i manjina, ali da su potrebna suštinska unapređenja strateškog, pravnog, institucionalnog i političkog okvira za poštivanje ljudskih prava.

Neophodan je i sveobuhvatniji i integrisani pristup populaciji Roma kako bi se potakla njihova socijalna inkluzija.

EK navodi da se usaglašavanje BiH sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU tek treba unaprijediti, dok kapacitet za upravljanje migracijama, posebno u radu sa ranjivim grupama, treba dalje jačati.

Što se tiče ekonomskog razvoja i konkurentnosti, BiH je, prema ocjeni EK, postigla određeni napredak, ali je još uvijek u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije.

"Određena poboljšanja poslovnog okruženja su postignuta, a finansijski sektor je ojačan. Ključna preostala pitanja su slaba vladavina prava, još uvijek loše poslovno okruženje, fragmentirana i neučinkovita javna uprava te znatne neuravnoteženosti tržišta rada, povezane sa slabim obrazovnim sistemom, slabim institucionalnim kapacitetima te nepoticajnom investicionom klimom. Pored toga, siva ekonomija je i dalje značajna", navodi se u izvještaju EK.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın