BEOGRAD - Emin Mahmutović
Prije tačno mjesec dana, tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić, predsjednica Narodne skupštine Slavica Đukić-Dejanović i predsjednik Skupštine Vojvodine Šandor Egereši objavili su održavanje parlamentarnih, pokrajinskih i lokalnih izbora u Srbiji. Odmah su počela predizborna nadigravanja. Jedno od njih je i ostavka predsjednika Srbije Borisa Tadića, što je ubrzalo donošenje odluke o održavanju predsjedničkih izbora zajedno sa izborima za druge nivoe vlasti. 6. maj će biti dana kada će gradjani Srbije birati novog predsjednika, poslanike u Narodnoj skupštini Srbije i opštinske odbornike, dok će stanovnici Vojvodine birati i predstavnike u pokrajinskoj skupštini. Izbori će biti održani na Đurđevdan.
Prethodni predsjednički izbori u Srbiji održani su 20. januara 2008., a parlamentarni i lokalni 11. maja iste godine. Bile su prijavljene 22 izborne liste, od čega 10 manjinskih. Novim zakonom iz 2009. uvedena su strožija pravila registriranja. Dosta manjih stranaka odlučilo se pridružiti koalicijama zbog visoko postavljenog izbornog praga i veće konkurencije. Nakon usvajanja Zakona o političkim strankama u Srbiji je ostalo je 87 političkih stranaka, a prije ih je bilo 600. Zakonom je broj potpisa nužnih za registriranje stranke povećan sa 100 na 10.000.
Najjače koalicije, stranke i kandidati
Koaliciju "Izbor za bolji život - Boris Tadić", koju predvodi doskorašnji predsjednik Srbije, čine Demokratska stranka, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i Socijaldemokratska partija Srbije. Listu kandidata za Narodnu skupštinu Srbije predvodi Dragan Đilas, dosadašnji gradonačelnik Beograda. Demokratska stranka u regiji i svijetu poznata je po politici "I EU i Kosovo". Unatoč tome što je u međunarodnim krugovima više puta ukazivano na nemogućnost uspjeha takve politike, EU je krajem februara 2012. godine odobrila status kandidata Srbiji, što omogućava DS-u i Tadiću da obilno koriste taj napredak Srbije za svoju kampanju. Širom Srbije na reklamnim materijalima DS može se pročitati poruka "Evropski korak dobar za sve", dok Tadić svoju predsjedničku kampanju temelji na porukama "Posao, investicije, sigurnost".
Koalicija "Pokrenimo Srbiju, Tomislav Nikolić" sačinjena je od Srpske napredne Stranke i 12 manjih stranaka. Među manjim koalicionim partnerima ističu se Nova Srbija - Velimir Ilić, Snaga Srbije BK - Bogoljub J. Karić, te Pokret Socijalista - Aleksandra Vulin. Lider Srpske napredne stranke i dugogodišnji zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić, ove godine je kandidat koalicije na predsjedničkim izborima. Nikolić je 2000., 2004. i 2008. izgubio predsjedničke izbore, u sva tri slučaja kao kandidat Srpske radikalne stranke. U oktobru 2008. osnovao je Srpsku naprednu stranku, na čijoj skupštini je izabran za predsjednika. Nikolić na ovim izborima važi za nacionalističkog kandidata koji uveliko kritikuje dosadašnju ekonomsku i socijalnu politiku, a pogotovo vladin kurs prema Kosovu. Nikolić, kao jedan od najozbiljnijih kandidata na izborima 2012., nastupa sloganom "Poštena i uspešna Srbija"
Izbornu listu “Ivica Dačić – SPS, PUPS, JS, SDPS” čine Socijalistička partija Srbije, Partija ujedinjenih penzionera Srbije, Jedinstvena Srbija i Socijaldemokratska partija Srbije. Ivica Dačić je poznat po tome što je u toku svih ratova koje je Srbija vodila na Balkanu bio portparol predsjednika Srbije Slobodana Miloševića. Od Miloševićevog odlaska u Hag, do potpunog preuzimanja vodstva stranke, Dačiću je trebalo pet godina. Od 2006. godine vršio je dužnost predsjednika Socijalističke partije Srbije. U prethodnoj vladi na čelu sa DS-om, Dačić je rehabilitovan, te je obnašao funkciju Ministra unutrašnjih poslova Srbije. Socijalistička partija je, pod Dačičevim vodstvom, napravila zaokret prema EU integracijama Srbije, usvajajući potpuno evropski program. Iako je načelno evropski orjentiran, Dačić je prema Kosovu zadržao drugačije stavove u odnosu na politiku vlade. U skladu sa predizbornim sloganima "jasno", "čvrsto" i "odlučno" za Srbiju Dačić se pokušava predstaviti kao borac protiv korupcije i čuvar Kosova.
Koaliciju "Čedomir Jovanović - Preokret" sačinjavaju Liberalno demokratska partija, Srpski pokret obnove i Socijaldemokratska unija. Vuk Drašković, lider SPO-a, je od 2004. do 2007. obavljao dužnost Ministra vanjskih poslova Srbije i Crne Gore. Poznat je po svojoj nacionalističkoj opredjeljenosti. Trenutno zauzima veoma liberalne stavove u vezi sa NATO-om i Kosovom. Koaliciju predvodi mladi predsjednik liberala Čedomir Jovanović, koji je ujedno i predsjednički kandidat u izbornoj utrci. Jovanović je ušao na srbijansku političku scenu tokom akcija kojima su demokratske snage srušile režim Slobodana Miloševića. Nakon ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića, Jovanović postaje potpredsjednik Vlade Republike Srbije zadužen za evropske integracije i koordinaciju reformi. Jovanović je poznat po javnom kritiziranju politike Srbije prema regionu, posebno prema BiH. U skladu sa njegovim dosadašnjim radom, iznošenju činjenica o lošim potezima vlasti i tabu temama u Srbijanskom društvu, među kojima je i ključna uloga Srbije u ratovima na Balkanu, na plakatima koalicije stoji "Istina za preokret".
Savez nacionalnih, regionalnih i lokalnih stranaka, grupa građana i pojedinaca "Ujedinjeni regioni Srbije - Mlađan Dinkić" predvođena je bivšim guvernerom narodne banke, ministrom finansija i ministrom ekonomije i regionalnog razvoja Mlađanom Dinkićem. Savez se zalaže za decentralizaciju i podjelu Srbije na regione. Stranka izričito ukazuje na probleme nejednakog razvoja, kao i na nejednaku raspodjelu javnih sredstava ostalim dijelovima Srbije u odnosu na Beograd. Predizborni slogani partije su: ''Stop stranačkom zapošljavanju'', ''Smanjiti namete preduzetnicima'', ''Jaki regioni jaka Srbija'' i ''Jednake šanse za sve''.
Demokratska Stranka Srbije predvođena je predsjedničkim kandidatom Vojislavom Koštunicom. Koštunica je obavljao funkciju predsjednika Srbije, a nakon svrgavanja s vlasti Slobodana Miloševića, zalagao se za institucionalni kontinuitet srbijanskih institucija koje su učestvovale u ratovima na Balkanu. U ovoj predizbornoj kampanji Koštunica je veoma jasno stavio do znanja da je protiv ulaska Srbije u EU i NATO. Slogan njegove stranke je "Za Srbiju, znam zašto".
Srpska Radikalna Stranka je kao predsjedničkog kandidata predstavila Jadranku Šešelj, suprugu haškog optuženika Vojislava Šešelja.
Prvi put na izborima učestvuje i Bošnjačka demokratska zajednica sa sjedištem u Novom Pazaru, čiji kandidat za predsjednika je Muamer ef. Zukorlić, Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji. To je presedan u izbornom procesu, ali i u dosadašnjem funkcionisanju islamskih zajednica na Balkanu.
Uz formalnu kampanju vodi se i neformalna. Rat plakatima je opšteprisutna stvar. Provodi se negativna kampanja protiv suparničkih kandidata, a autori su uglavnom anonimni. Beograd je danas bio izljepljen plakatima sa slikom Tadića uz prateću poruku "Sedi jedan" i slikom poznatih funkcionera iz vladajućeg DS-a sa porukom "Oni žive dobro, a ti?".
Predizborne ankete
U telefonskoj anketi sprovedenoj od 2. do 5. aprila, na slučajnom i nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 punoljetnih građana Srbije, 66,2% građana Srbije izjasnilo se kako smatra da Srbija ide u krivom smjeru. 78,1% građana misli da Srbija pod hitno treba novu vladu. Građani u Srbiji kao najveći problem vide nezaposlenost i nizak životni standard, pa nije čudo da se u kampanji sa svih strana obećava bolji život.
Prema istraživanju agencije "Partner konsalting", provedene na uzorku od 1.400 ispitanika, koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke bi mogla da osvoji 29.7% glasova, koalicija koju predvodi Demokratska stranka 25.1 %, na trećem mjestu bi bila koalicija okupljena oko Socijalističke partije Srbije sa 13.2% glasova. U istraživanju objavljenom na internet portalu eizbor.rs, izborni prag mogli bi preći koalicija “Preokret” sa 7.3%, Srpska radikalna stranka sa 6.9%, Ujedinjeni regioni Srbije sa 6.7% i Demokratska stranka Srbije, koja je na ivici cenzusa sa 5.2% podrške.
Rezultati istog istraživanja, objavljenog 11. aprila, ukazuju da bi Tomislav Nikolić mogao osvojiti 30% glasova u trci za predsjednika, Boris Tadić 26.5%, Ivica Dačić 11.4%, Čedomir Jovanović 5,8%, a Vojislav Koštunica 5,1 %.
Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
