Zagreb (AA) - Dan Bošnjaka, koji se obilježava 28. septembra, jedan je od najvažnijih datuma u modernoj povijesti bošnjačkog naroda. Centralna manifestacija ove godine obilježila se u Zagrebu uz prisustvo velikog broja zvanica iz političkog, društvenog i kulturnog života zemalja gdje Bošnjaci žive, javlja Anadolu.

Dan Bošnjaka evocira sjećanje na presudni trenutak kada su Bošnjaci, u najtežim danima rata i općeg razaranja Bosne i Hercegovine, na Prvom bošnjačkom saboru 1993. godine donijeli hrabru i historijski značajnu odluku da povrate svoje tradicionalno ime.

"U trenutku kada su politička i vojna sudbina naroda i države bila na kocki, a međunarodna zajednica nudila nepravedne mirovne planove koji su težili etničkoj podjeli zemlje, bošnjačka elita je odbila takve prijedloge i odlučila ostati vjerna povijesnim granicama Bosne i Hercegovine", rekao je u izjavi Armin Hodžić, saborski zastupnik bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru te jedan od domaćina skupa.

Hodžić je dodao da se Dan Bošnjaka ove godine slavi kroz svečanost, na inicijativu Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća koji je donio odluku da se svake godine u drugom glavnom gradu jedne od Bošnjacima domovinskih zemalja održava ova značajna svečanost.

"Ovaj događaj ne samo da simbolizira i teži i zagovara regionalnu suradnju Bošnjaka, već je bitan i za našu nacionalnu manjinu u Hrvatskoj. Sada, s jačim institucijama koje se planiraju sustavno graditi u Hrvatskoj, uz podršku Operativnih planova Vlade RH, otvara se prostor za kontinuirani napredak i stabilnost bošnjačkih institucija u Hrvatskoj, a naš cilj je da gradimo mostove između Bošnjaka i Hrvata, između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, da umjesto sukobljavanja koja jesu postojala u prošlosti mi promičemo prije svega naša neosporna kulturna prožimanja te da umjesto tenzija u sadašnjosti koja su prisutna u Bosni i Hercegovini potičemo održivi dijalog", rekao je Hodžić.

Ove godine organizator Dana Bošnjaka je Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj "Bošnjaci zajedno" koju vodi Bermin Meškić.

"O našoj viziji i misiji, a povodom Dana Bošnjaka, može se pročitati u uvodnim obraćanjima našeg specijalnog izdanja časopisa 'Bosna' koji je počeo izlaziti krajem prošle godine i kojega smo danas predstavili. Glavni urednik je književnik i publicist Filip Mursel Begović koji je za ovu prigodu priredio tematski broj 'Bošnjaci - kulturno-historijski pregled', a koji je jedan, slobodno mogu reći, bogato ilustrirani i sažeti, ali sadržajno raskošni časopisno-enciklopedijski hod kroz naš identitet", rekao je Meškić te izrazio nadu da ovakvi susreti potiču jednu novu razinu unutarbošnjačkog dijaloga.

Bošnjaci su, usprkos teškim prognozama i ratnim iskušenjima, ne samo uspjeli očuvati svoju nacionalnu samobitnost, već su obnovili svoju historijsku vezu s državom Bosnom i Hercegovinom i njenim kulturnim nasljeđem, a trebamo isticati važnu ulogu našeg književnika Alije Isakovića u ovim procesima, dodao je Meškić.

Program svečanosti uključio je nastup mlade operne pjevačice Vilme Grazie Žmak koja je izvodila sevdalinke te dvije ekskluzivne izložbe. U saradnji s uglednom zlatarom "Sofić" iz Sarajeva priređena je izložba pod naslovom "Vječna blaga: Putovanje kroz nakit naše baštine", a s ilustratrom, karikaturistom i kartografom iz Sarajeva Emirom Isovićem upriličena je izložba "Biserje Bošnjaka".

Skupu se obratio i predsjedavajući Ureda za kordinaciju bošnjačkih vijeća i predsjednik Bošnjačkog vijeća Crne Gore Suljo Mustafić koji je istakao da Bošnjaci, gdje god živjeli, u BiH, državama regiona ili u svijetu, sebe vide jedino u civiliziranom svijetu i civilizirano uređenim europskim društvima.

"Iza naše opredijeljenosti za euroatlantskim integracijama stojimo svim nacionalnim bićem. To znači da odlučno odbacujemo svaku mogućnost prekrajanja granica, dezintegracije i da ćemo se suprotstaviti bilo kakvoj reviziji historije", naglasio je Mustafić.

Na svečanosti je sudjelovao i ministar znanosti, obrazovanja i mladih u Vladi Republike Hrvatske Radovan Fuchs, kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, koji je nedavno održao sastanak sa saborskim zastupnikom Arminom Hodžićem te najavio pokretanje i postupak izrade udžbenika na bosanskom jeziku za nastavu po modelu C koja bi trebala uključiti velik broj učenika bošnjake nacionalnosti već sljedeće godine.

"Hrvatska i bošnjačka povijest isprepletena je kroz stoljeća. Kada gledate kulturu, znanost i neka etnička obilježja, teško je danas podvući crtu i razgraničiti što je što. Te dvije kulture, ta dva etnosa svo ovo vrijeme itekako su se nadopunjavali", poručio je Fuchs.

Na skupu se obratio i Krunoslav Katičić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, te Alen Tahiri kao ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj koja je bila i pokrovitelj manifestacije.

Na skupu je učestvovao veliki broj delegacija bošnjačkih vijeća iz regiona, udruženja, stranih diplomata, zastupnici nacionalnih manjina iz Hrvatskog sabora, a iz Republike Srbije prisustvovali su ministar turizma i omladine Vlade Srbije Husein Memić, potpredsjednik Skupštine Srbije Edin Đerlek te poslanici u Skupštini Srbije, iz Crne Gore poslanik Skupštine Crne Gore Jasmin Ćorović, a među zvanicama je bio i gradonačelnik Novog Pazara Nihad Biševac.

Uz Dan Bošnjaka u 2024. godini proslavljene su i dvije za Bošnjake bitne godišnjice - 450 godina od prvog spominjanja sevdalinke i 250 godina od prvog zapisa Alberta Fortisa bošnjačke usmene balade Hasanaginice. Oba jubileja, uz neospornu važnost za čitavu bošnjačku naciju, ujedno predstavljaju i snažnu interkulturalna vezu Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Bošnjaka i Hrvata. O ova dva jubileja na skupu je govorio Sead Šemsović, vodeći stručnjak i profesor usmene bošnjačke književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Ovaj datum danas simbolizira postojanost bošnjačkog naroda u suočavanju s povijesnim izazovima, ali i njihovu neodvojivu vezu s bosanskohercegovačkom državom, kulturom i jezikom. Bošnjaci diljem svijeta, bilo u Bosni, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji, ili u dalekim krajevima poput Asutralije, ovaj dan obilježavaju kao simbol nacionalnog jedinstva, identiteta i duhovne snage koja je prevladala iskušenja rata i političkih pritisaka.