Kako se približavaju zimski mjeseci u regiji Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Kosovo i Srbiju, ponovo je na dnevnom redu problem zagađenosti zraka, javlja Anadolu.

Prema podacima kompanije za tehnologiju kvaliteta zraka IQAir, mnogi gradovi u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Srbiji svrstavaju se među gradove s najvećim zagađenjem zraka na svijetu.

Prema mišljenju stručnjaka, zagađenje zraka u velikoj mjeri šteti zdravlju ljudi, a nastaje, između ostalog, izduvnim gasovima starih modela vozila, korištenjem niskokaloričnih goriva za grijanje.

- Hiljade ljudi umire zbog zagađenja zraka u BiH -

Bosna i Hercegovina je među zemljama sa najzagađenijim zrakom na svijetu tokom zimskih mjeseci. Zagađenje zraka, posebno u glavnom gradu Sarajevu i velikim gradovima poput Tuzle i Zenice, direktno utiče na kvalitet života ljudi.

Stručnjaci navode da se zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini može spriječiti proširenjem upotrebe prirodnog gasa, smanjenjem upotrebe čvrstog goriva i povećanjem kontrole kroz zakonsku regulativu.

Prema podacima Svjetske banke, svake godine u Bosni i Hercegovini u prosjeku 3.300 ljudi umre u ranoj dobi zbog razloga vezanih za zagađenje zraka. Hiljade ljudi odlazi u bolnice sa respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima. Zagađenje zraka posebno pogađa djecu i starije osobe.

Anes Podić iz udruženja “Eko akcija” objašnjava da je na sjevernoj hemisferi, uključujući Bosnu i Hercegovinu, ovo doba godine kada su dani kraći, manje je sunčevih zraka, dok su atmosferski procesi slabiji. U takvim uslovima, kada je vrijeme stabilno, zagađenje se zadržava u nižim slojevima atmosfere. Ovo je posebno izraženo u bh. gradovima smještenim u kotlinama, gdje se zbog geografske specifičnosti stvaraju uslovi povećanje koncentracija zagađenja u zraku.

“Problem Bosne i Hercegovine je što u zemlji nema učinkovitog mehanizma za zaštitu okoliša, stanovnika i prirode. To uključuje i kvalitet zraka. Sarajevo i drugi gradovi Bosne i Hercegovine imaju dugu istoriju problema sa zagađenim zrakom. Imamo izvanredne primjere u prošlosti kako se taj problem nekada uspješno počeo rješavati. Međutim, sada, pored deklarativnog izjašnjavanja raznih političkih garnitura, nemamo pomaka. To je posljedica šireg odnosa prema okolišu”, kazao je Podić, upozoravajući da problem nepostojanja efikasnog zakonskog okvira koji bi se trebao primjenjivati.

Izvori zagađenja zraka su brojni, između ostalih, sagorijevanje fosilnih goriva za prevoz, goriva za grijanje, spaljivanje otpada, proizvodnja električne energije i druge aktivnosti.

“Više od dvije trećine stanovnika Bosne i Hercegovine grije se ložeći čvrsta goriva. Od približno 700.000 domaćinstva koja lože čvrsta goriva, 200.000 koristi ugalj. Dodatni problem je što građani koji se većinom griju na drva koriste vlažno drvo koje ima tri do četiri puta veću emisiju u odnosu na pravilno osušeno drvo”, kazao je Podić.

Neželjene zdravstvene posljedice zagađenja zraka mogu se javiti kao rezultat kratkoročne ili dugoročne izloženosti, upozorava prim. dr. sc. Aida Vilić-Švraka, specijalista higijene i zdravstvene ekologije iz Odjela za higijenu i zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

“Lebdeće čestice utiču više na zdravlje ljudi, nego bilo koji drugi zagađivač. One se nalaze u zraku u vidu aerosola, veličina im varira između 2,5 do 10 mikrometara, zahvaljujući malom promjeru mogu dospjeti duboko unutar pluća. Hronična izloženost česticama povećava rizik za razvoj kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, kao i za rak pluća. Lebdeće čestice imaju uticaj na zdravlje čak i pri veoma niskim koncentracijama. Nije utvrđen ni jedan prag ispod koga lebdeće čestice nisu štetne po zdravlje”, kazala je Vilić-Švraka za AA.

- Inovativne aplikacije za mjerenje zagađenja zraka u Sjevernoj Makedoniji -

Skoplje, glavni grad Sjeverne Makedonije, također je često među najzagađenijim gradovima u Evropi i svijetu.

Gorjan Jovanovski, makedonski eko-aktivista, preduzetnik i softverski inženjer koji radi na podizanju svijesti o zagađenju zraka, rekao je da je situacija alarmantna i da vlasti treba da preduzmu hitne mjere.

Naveo da se pitanje zagađenja zraka bavi već duže od decenije.

“Mi nismo u ratu, nismo u ratnom stanju, ali svake godine 5,000 ljudi umre zbog zagađenog zraka“. rekao je Jovanovski.

Naglasio je da se tu ne radi o magli, već o dimu pomiješanom sa maglom.

“To je nešto što ulazi u naša pluća i stvara abnormalne probleme u zdravlju ljudi, posebno onih koji su najugroženiji“. rekao je on.

Jovanovski je naveo da je zagađenje zraka u Skoplju dodatno povećano zbog prirodne geografije grada koji se nalazi u dolini, zbog čega zagađenje ostaje zarobljeno u kotlini i ne može se lako očistiti.

Dodao je da su potrebne promjene u mnogim oblastima, od nekontrolisane industrije do potpune zamjene sistema grijanja domaćinstava i državnih institucija. Smatra da bi trebalo unaprediti i pitanja poput javnog prevoza i upravljanja otpadom kako bi se smanjilo zagađenje.

Jovanovski je istakao da postoje konkretne mjere koje mogu da smanje zagađenje, ali da država ne preduzima odgovarajuće korake.

Pružajući informacije o mobilnoj aplikaciji koju je razvio prije nekoliko godina, Jovanovski je objasnio da aplikacija omogućava praćenje zagađenja u realnom vremenu prikupljanjem podataka sa državnih mjernih stanica, volontera i satelita.

“Aplikacija je napravljena da bismo se mi, obični građani, informisali o tome koliko je zaista zagađen zrak koji udišemo napolju, da se zaštitimo u periodima kada je zagađenje intenzivno, da ne izlazimo, ne otvaramo prozore i da nosimo maske“, rekao je Jovanovski.

Zahvaljujući aplikaciji, koja je stekla međunarodno priznanje u organizacijama kao što su Forbes, BBC, NASA, New York Times, Washington Post, kao i časopisima u Japanu, Jovanovski je 2020. godine osvojio nagradu European Young Innovator u kategoriji mladih do 30 godina.

- Ni ljudi na Kosovu ovih mjeseci ne udišu čist zrak –

Termoelektrane Kosovo A i Kosovo B u blizini Prištine, koje proizvode približno 90 posto električne energije koja se troši na Kosovu, izgrađene su između 1960-ih i 1980-ih godina, a među glavnim su faktorima zagađenja zraka na Kosovu.

UNICEF je u svom izveštaju objavio da je kvalitet zraka na Kosovu među najgorim u Evropi i da je 25 puta iznad granice bezbjednosti za djecu, granice koju je odredila Svjetska zdravstvena organizacija.

Mentor Shala, koji radi kao stručnjak za kvalitet zraka u Kosovskom hidrometeorološkom zavodu, rekao je da njegova zemlja nema problem sa zagađenjem zraka na godišnjem nivou, ali da kvalitet zraka nije dobar, posebno u zimskim mjesecima.

Shala je naveo da je kvalitet zraka počeo da se smanjuje od oktobra, kada je došlo do zahlađenja i potrebe za grijanjem.

“Na osnovu naših iskustava kontinuiranog praćenja tokom godina, primijetili smo poboljšanje zraka. Međutim, u poređenju sa standardima Evropske unije (EU), naš kvalitet zraka i dalje nije dobar“, rekao je Shala.

Podsjetivši da širom Kosova postoji 13 stanica za mjerenje zagađenja zraka, Shala je kazao da građani mogu da prate trenutne podatke koji se prenose sa ovih stanica putem mobilnih aplikacija ili ekrana postavljenih u Prištini.

“Izvori zagađenja su termoelektrane Kosovo A i Kosovo B, transport i sagorijevanje malog obima, što se već duže vrijeme ne uzima dovoljno u obzir, ali doprinosi značajno zagađenju zraka“, rekao je on.

Shala je dodao da očekuju poboljšanje kvaliteta zraka na Kosovu u narednim godinama uz mjere koje su institucije i građani počeli da preduzimaju.

- Zagađenje zraka u Srbiji je na “opasnom“ nivou -

Baš kao i u ostatku regije, dolaskom zime dolazi i problem zagađenosti zraka u Srbiji, u kojoj je taj problem dostigao “opasan“ nivo prema relevantnim izvještajima nadležnih ustanova.

Stručnjaci i ljekari kontinuirano upozoravaju i građane Srbije na štetne posljedice zagađenja zraka i na mjere koje je neophodno poduzimati na individualnom i društvenom nivou.

Stručnjaci su konstatovali da je nivo zagađenja zraka u Srbiji ove godine smanjen u odnosu na prethodne godine, ali da to i dalje ni na zadovoljavajućem nivou.