Genocid u Srebrenici je poznata svjetska činjenica, čije se nijekanje gubi i postaje nečujno među glasovima dostojanstvenog i javnog sjećanja, poručio je danas u Potočarima reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, javlja Anadolu.

Danas je u Potočarima kolektivna dženaza i ukop 14 novoidentifikovanih žrtava genocida počinjenog u Srebrenici u ljeto 1995. godine.

"Nažalost, polahko se umnožavaju i decenije od njegova krvavog događanja, a da se potpuna pravda i istina o žrtvama čekaju. Genocid u Srebrenici je postao kamen međaš naše biološke egzistencije, razdjelnica naše ukupne narodne fizionomije. Mi od prije ne ličimo na sebe od poslije genocida. Srebrenica je postala naše okupljalište, izvorište svijesti o sebi i svijetu u kojem živimo. I danas smo ovdje, u posjeti našim šehidima, u moru bijelih nišana, koji nas podsjećaju na čistoću njihovih duša i nevinost njihovih srca. Ovdje smo zbog njih, da ih se sjećamo i upućujemo dove Svevišnjem za njih", kazao je Kavazović.

Naglasio je da smo "ovdje i zbog nas živih, da obnovimo zavjet Bogu, očevima i zemlji, da više nikada nećemo nikome dozvoliti da nekažnjen počini zločin genocida nad našim narodom".

"Ovdje smo da se zavjetujemo da ćemo našu zemlju učiniti slobodnom, snažnom i ponosnom, mjestom mira i suživota svih njenih ljudi. Zato, braćo i sestre, zagledajmo se u ove bijele nišane, njihovo uspravno i gordo stajanje. To su uskličnici koji nas opominju. Izdignimo se iznad naših prizemnih sebičnosti, pohlepe i umišljenosti. Neka njihova bjelina bude dovoljno snažna i inspirativna za nas da svoje male živote učinimo velikim i snažnim kotačima našeg mira, sigurnosti i budućnosti", poručio je reis Kavazović.

Kako je kazao, u onome što vidimo ispred nas je ono što nas čeka, ako ne budemo brinuli o sebi.

"Mi ne gubimo nadu u hrabrost sinova i kćeri bosanskih, u Božiju milost i historijsku pravdu. I zato nećemo dopustiti nečasnima da nas obeshrabre na putu istine. Istina o Srebrenici je potrebna svim ljudima na Zemlji. Srebrenica jeste mjesto našeg stradanja. Ali, mi je zajedno možemo učiniti mjestom mira, mjestom nade i ohrabrenja za sve nas, mjestom istine za žrtve i pravdom za zločince i za one koji ih štite i veličaju. Ako budemo vjerovali da nas samo istina može izbaviti, pronaći ćemo svoj put ka ozdravljenju", naglasio je Kavazović.

Pozvao je i one koji nose moralnu odgovornost za počinjeni zločin u Srebrenici da i sami pronađu snagu u sebi i hrabro i javno stanu na stranu istine i pravde.

Nakon reisovog obraćanja i klanjanja dženaze, uslijedit će ukop 14 novoidentifikovanih žrtava genocida počinjenog u Srebrenici u ljeto 1995. godine.

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana danas je sedamnaestogodišnji Beriz (Omera) Mujić, rođen 1978. godine u Zvorniku. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni 28 godina nakon njegove smrti, ekshumirani su tek prošle godine, u maju 2023. godine.

Ubijen je u julu 1995. godine. Bit će ukopan uz svoga brata Hazima koji je ukopan 2013. godine.

Najstarija žrtva koja će biti ukopana danas je Hamed (Ibrahima) Salić, rođen 1927. godine. Imao je 68 godina kada je nestao u ljeto 1995. godine na području Žepe. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani na lokalitetu Slap u Žepi, u maju 2014. godine.

Ove godine će zajedno biti ukopani braća Efendić - Hasib i Ćamil. Njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz različitih grobnica na području Srebrenice, Kula i Potočara i to 2011. i 2006. godine. Oni će konačan smiraj ove godine naći uz svog trećeg brata Edhema koji je u Potočarima ukopan 2007. godine.

Ove godine 11. jula u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari bit će ukopani: Hasib (Uzejir) Efendić, rođen 1931. godine, Ćamil (Uzejir) Efendić, rođen 1928. godine, Mehmed (Daut) Krdžić, rođen 1961. godine, Sabrija (Asim) Omić, rođen 1966. godine, Mušan (Ramo) Šiljković, rođen 1956. godine, Sakib (Ragib) Harbaš, rođen 1975. godine, Beriz (Omer) Mujić, rođen 1978. godine, Ahmet (Ismet) Jašarević, rođen 1971. godine, Nevres (Mehmed) Salihović, rođen 1970. godine, Ibrahim (Muharem) Salkić, 1935. godine, Midhat (Adem) Bašić, rođen 1973. godine, Hajdin (Kadrija) Mustafić, rođen 1959. godine, Latif (Arif) Mandžić, rođen 1964. godine i Hamed (Ibrahim) Salić, rođen 1927. godine.

- Zločini i presude -

Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine.

Od toga, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu je zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Srebrenici osudio 18 osoba, kojima je izrečeno pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora.

Na kaznu doživotnog zatvora za genocid su osuđeni Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Zdravko Tolimir, Vujadin Popović, Ljubiša Beara, dok su na kaznu od 35 godina zatvora osuđeni Radislav Krstić i Drago Nikolić.

Za druge zločine u Srebrenici MKSJ osudio je 11 osoba.

Sud Bosne i Hercegovine je zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Srebrenici osudio 27 osoba na ukupno 446 godina zatvora. Zbog genocida je osuđeno 14 osoba na ukupno 243 godine zatvora, a za druge zločine počinjene u Srebrenici osuđeno je 14 osoba na 221 godinu zatvora, objavio je Detektor.ba.

- Pravosuđa Srbije i Hrvatske -

U Srbiji je osuđeno pet osoba na ukupno 68 godina zatvora za zločine u Srebrenici, od kojih su četvorica bivših pripadnika jedinice “Škorpioni” osuđeni zbog ubistava Srebreničana u Trnovu.

U Hrvatskoj su osuđena dvojica bivših pripadnika “Škorpiona” na po 15 godina zatvora.

Osim toga, deset optuženih za genocid i druge zločine počinjene u julu 1995. godine u Srebrenici zasad je nedostupno pravosuđu u BiH.