Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković u četvrtak je u Pržnu na ministarskom sastanku Berlinskog procesa pozvao Evropsku uniju na konkretan odgovor na institucionalno veličanje Ratka Mladića u Srbiji i odlučniju podršku deblokadi evropskog puta Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu.
Sastanak je, u okviru crnogorskog predsjedavanja Berlinskim procesom, a koji je održan na poziv potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Crne Gore Ervina Ibrahimovića, okupio predstavnike zemalja Zapadnog Balkana, država učesnica procesa, Evropske unije i regionalnih organizacija.
U obraćanju, Konaković je naglasio da su zaštita evropskih principa te suprotstavljanje ruskom utjecaju i političkim opstrukcijama dva ključna testa vjerodostojnosti Evropske unije u regionu.
"Dok mi ovdje zasjedamo, u Bosni i Hercegovini zaposlenici Memorijalnog centra Srebrenica izloženi su ozbiljnim institucionalnim pritiscima policije Republike Srpske, koja nema nadležnost nad Memorijalnim centrom, mjestom gdje su ukopane žrtve genocida u Srebrenici", kazao je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Sve se to, istakao je, događa u široj društvenoj i političkoj atmosferi obilježenoj negiranjem genocida i veličanjem osuđenih ratnih zločinaca.
"Istovremeno, Milorad Dodik odlazi u Moskvu i dobija javnu podršku Vladimira Putina uoči izbora, dok Ursula von der Leyen odlučuje da ne posjeti Bosnu i Hercegovinu zbog održavanja izbora. To je naša današnja stvarnost: Rusija je prisutna i aktivno podržava svoje saveznike. Evropa ponovo čeka", pojasnio je Konaković.
Rekao je da su se danas okupili u Crnoj Gori da razgovaraju o budućnosti Zapadnog Balkana.
"Volio bih da ovo obraćanje mogu početi govoreći o putevima, investicijama, energiji i prilikama za naše mlade. Ali da bismo govorili o budućnosti, prvo moramo iskreno sagledati sadašnjost."
Podsjetio je da "godinama ponavljamo da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropi."
"Bosna i Hercegovina u to vjeruje. Vjerujemo da zemlje koje je rat razdvojio mogu postati dobri susjedi. Da saradnja može zamijeniti nepovjerenje. Da naša djeca ne moraju živjeti sa strahovima s kojima smo mi živjeli. Ali takva budućnost mora počivati na čvrstim temeljima", kazao je Konaković.
Podsjetio je i da je prije nekoliko sedmica preminuo Ratko Mladić, izdržavajući kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
"Ono što je potom uslijedilo u Srbiji daleko je prevazišlo privatno žalovanje. Njegovo tijelo prevezeno je avionom Vlade Srbije, u pratnji ministra pravde. Pripadnici Vojske Srbije nosili su njegov kovčeg, prekriven zastavom Srbije", poručio je Konaković.
Smatra da se tu pitanje odgovornosti ne može odvojiti od pitanja nadležnosti, navodeći član 17. Zakona o Vojsci Srbije koji izričito propisuje da predsjednik Republike odlučuje o upotrebi Vojske i naređuje njeno angažovanje.
"Aleksandar Vučić ne može se ograditi od učešća Vojske Srbije kada je odluka o njenom angažovanju u njegovoj nadležnosti. A kada država na čijem je čelu svojim avionom, zvaničnicima, vojskom i zastavom odaje počast čovjeku osuđenom za genocid, odgovornost za takav postupak seže do samog državnog vrha", poručio je Konaković.
"To ne smijemo svesti na još jedan spor između Sarajeva i Beograda. Ovdje su u pitanju temeljni principi."
Ministar vanjskih poslova BiH poručio je da "genocid nije stvar različitih tumačenja, a pravomoćne presude međunarodnih sudova nisu tek jedna od mogućih verzija historije."
"A dostojanstvo žrtava ne smije zavisiti od političkih interesa i kalkulacija. Prije nekoliko dana razgovarao sam s Majkama Srebrenice. Gledao sam u lica žena koje su ukopale svoju djecu. Kako da ovdje govorim o pomirenju i dobrosusjedskim odnosima, a onda se vratim kući i stanem pred njih, s kojim riječima da im objasnim našu šutnju? Kako bi to mogao bilo ko od nas?"
Poručio je da su danas pred Evropskom unijom dva velika testa kada je riječ o Bosni i Hercegovini.
Prvi je, rekao je Konaković, hoće li, nakon postupaka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i srbijanskih vlasti povodom sahrane Ratka Mladića, zaista djelovati ili će se sve ponovo završiti na saopćenjima, osudama i reakcijama na društvenim mrežama.
"Bosna i Hercegovina se u potpunosti uskladila sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije. Upravo zato nam je izuzetno važno da Evropska unija, i sebi i nama, pokaže da zaista brani principe na kojima je osnovana i da stoji iza njih", rekao je.
Smatra da "ako izostane konkretno djelovanje u slučajevima poput sahrane Ratka Mladića, opravdano je zapitati se koliko su ti temeljni evropski principi danas zaista čvrsti".
"A ako ih sama Evropska unija ne brani kada se otvoreno dovode u pitanje, onda se nameće i pitanje: zašto se od nas očekuje potpuno usklađivanje s njenom Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom? Drugi veliki test jeste brz i adekvatan odgovor Evropske unije na ruski utjecaj i blokiranje evropskog puta Bosne i Hercegovine."
Konaković je podsjetio da je tokom agresije na BiH, svijet je predugo posmatrao ubijanje i stradanje ljudi u Bosni i Hercegovini.
"Nama je bio nametnut embargo na uvoz oružja, dok se odgovor međunarodne zajednice godinama uglavnom svodio na saopćenja, apele i osude. Ozbiljna vojna intervencija uslijedila je tek 1995. godine, kada je genocid u Srebrenici već bio počinjen i kada je ogroman broj ljudi već izgubio život. Bio je to zakašnjeli odgovor", rekao je.
Konaković je podsjetio da je Dejtonski mirovni sporazum zaustavio rat i donio mir, a istovremeno je uspostavio veoma složen politički sistem u Bosni i Hercegovini, s mehanizmima koji se mogu koristiti za stvaranje ozbiljnih političkih blokada.
"Danas se ti mehanizmi koriste za sprečavanje donošenja važnih odluka na evropskom putu Bosne i Hercegovine."
Podsjetio je da je jučer "Milorad Dodik ponovo boravio u Moskvi, zajedno sa Savom Minićem, predsjednikom Vlade Republike Srpske, entiteta Bosne i Hercegovine, gdje su se sastali s Vladimirom Putinom".
"Pred Putinom je Dodik izjavio da Bosna i Hercegovina zbog protivljenja Republike Srpske nije uvela sankcije Rusiji, da neće biti saglasnosti za uvođenje viza ruskim državljanima i da se protivi integraciji u NATO. To nisu naše pretpostavke. To su javne izjave iznesene na sastanku u Kremlju", kazao je Konaković.
Poručio je da zato od Evrope očekuje da pokaže da razumije šta se zaista dešava.
"Angažman Evropske unije u samom srcu Evrope mora biti ozbiljniji i odlučniji. Bosni i Hercegovini potrebna je podrška da se njen evropski put deblokira. To je u interesu svih njenih građana, uključujući građane bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska koji svoju budućnost vide u Evropi."
Istakao je da upravo zato izostanak posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini tokom ove regionalne turneje ne šalje dobru poruku, bez obzira na objašnjenje Komisije da je posjeta odgođena zbog predstojećih izbora.
"Nije dovoljno stajati po strani i posmatrati kako se evropski put Bosne i Hercegovine usporava političkim blokadama, dok oni koji te blokade provode istovremeno otvoreno održavaju i produbljuju veze s Moskvom", rekao je Konaković navodeći da Evropska unija mora pokazati liderstvo.
"Mora jasno staviti do znanja da o evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine odlučuju njeni građani i institucije, kroz demokratske procese i u skladu s kriterijima za članstvo u Evropskoj uniji, a ne Vladimir Putin."
Takvu poruku, poručio je, "danas očekujemo od Evrope."
"I još nešto, Marko. Priča o sahrani Rasima Delića, čovjeka koji je preminuo prije 15 godina, prije okončanja postupka protiv njega i prije donošenja pravomoćne presude - možda može poslužiti kao priča za srbijanske medije, ali nije ozbiljan argument za ozbiljne ljude", dodao je Konaković.
