Konferencija u Podgorici: Crna Gora nakon 11 godina pregovora sa EU još daleko od punopravnog članstva

Pred Crnom Gorom je još mnogo posla na putu ka punopravnom članstvu u EU, iako je napravljeno dosta pozitivnih koraka. Ipak, ključni nedostatak je nepostojanje jakog liderstva koje bi je vodilo u Evropsku uniju (EU), ocijenjeno je na konferenciji “Osvrt na 11 godina napretka i izazova – kako oživjeti pregovore Crne Gore sa EU?”, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO), koja je danas održana u Podgorici, javlja Anadolu.

Na konferenciji je razgovarano u učincima Crne Gore u prethodnih 11 godina, uz ocjenu da je do stagnacije u pregovorima došlo u posljednjih nekoliko godina. Istaknuto je da je vladavina prava najveći izazov pred kojima se nalazi crnogorska vlast i da je nužno izabrati čelne ljude u pravosuđu.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović kazao je da se dosadašnji evropski put Crne Gore može podijeliti u tri perioda – od 2012, kada su zvanično počeli pregovori sa EU do kreiranje vlade Duška Markovića 2016. godine, zatim od 2016. do 2020. i od te godine do danas, kao i da pristupni proces treba posmatrati kroz dimenziju političke volje i tehničkog kapaciteta.

“U prvom periodu je postojao napredak, pogotovo tehnički. Otvoren je popriličan broj poglavlja i taj prvi zamajac našeg evropskog puta je postojao. Čini mi se da je do zastoja došlo od 2016. do 2020, kada je bilo nedostatka političke volje za odblokiranje mnogih važnih stvari, koje su se ticale prije svega reforme pravosuđa”, ocijenio je Milatović.

On je ocijenio da je nedostajala politička volja za adresiranje važnih i ključnih problema, koji su isplivali na površinu tek nakon 2020. godine.

“Treći period se odlikuje postojanjem političke volje da se neke stvari urade i da se priđe rešavanju krupnih problema u našem pravosuđu, ali treba reći da je institucionalna nestabilnost koja je postojala, usporila tehnički dio unapređenja našeg evropskog puta”, kazao je Milatović.

On smatra da iz ta tri perioda treba izvući zaključak i pripremiti teren za zadnji dio evropskog puta.

“To je period od naredne tri godine koje će biti ključne, da bi Crna Gora negdje do 2027, 2028. godine zaista postala punopravna članica EU”, kazao je Milatović.

Kako je kazao, važno je da se u narednih nekoliko mjeseci dese imenovanja u pravosuđu, koja su u nadležnosti Skupštine.

Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa rekla je da je Crna Gora ima snažnu političku podršku država članica EU, kao i evropskih institucija.

“Vlasti u Crnoj Gori su dosljedno govorile o posvećenosti evropskim integracijama. Mnogo napretka je postignuto, ali je i izgubljeno dragocjeno vrijeme. Čini se da je u posljednjih nekoliko godina izgubila fokus na evropske reforme, posebno u oblasti vladavine prava, s nizom prepreka koje još nisu u potpunosti adresirane”, smatra Popa.

Ona je rekla da je potrebna snažna posvećenost reforma.

“Stabilna vlada, kojoj su evropske reforme glavni strateški prioritet, mora se formirati što je prije moguće. Čuli smo ohrabrujuće signale i jasne poruke većine političkih aktera nakon izbora, ali i predsjednika Milatovića. Ali biće potrebni konkretni potezi”, kazala je Popa.

Ona je poručila da svi politički akteri i institucije moraju da rade konstruktivno.

Popa je rekla da je vladavina prava ključ, dodajući da članica EU mora biti sposobna da se suoči sa korupcijom i organizovanim kriminalom, kao i da mora garantovati punu slobodu medija i imati efikasno, kompetentno i nezavisno pravosuđe.

Ona je navela da će EU nastaviti da podržava ekonomski i društveni razvoj Crne Gore, pružanjem finansijske pomoći i jačanjem trgovinske razmjene i investicija, posebno kroz ekonomski i investicioni plan.

Specijalni izaslanik vlade Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Sarazzin ocijenio je da Crnoj Gori treba brzo nova Vlada, koja će ostvariti reforme, navodeći da je država već izgubila isuviše vremena zbog političara, a donekle i zbog EU.

Sarazzin je učesnicima obratio video porukom, apostrofirajući da je ovo trenutak kada je potrebno osigurati da put Crne Gore bude nepovratno usmjeren ka EU.

“Mislim da je ovo savršen trenutak da, nakon održanih parlamentarnih izbora, sjednete svi skupa i da pokušate naći način da radite zajedno sa svim pro-evropskim snagama, kako u politici, tako i u civilnom društvu, a sve u cilju ubrzavanja vašeg puta”, poručio je Sarazzin.

On je naveo da su EU hitno potrebni novi stvarni predvodnici, dodajući da oni traže pozitivne vijesti sa Zapadnog Balkana.

Izvršna direktorica CGO-a Daliborka Uljarević navela je da 11 godina od otvaranja pregovora, Crna Gora broji i godine kako nema Vrhovnog državnog tužioca i predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu, niti kompletiran Sudski savjet i Ustavni sud.

“Crna Gora nema ni funkcionalnu pregovaračku strukturu, a izgleda da se bliži i godišnjica izglasavanja nepovjerenja Vladi u Skupštini, iako ta Vlada nastavlja da funkcioniše ignorišući deficit legitimiteta, donoseći neodgovorne odluke sa teškim i dalekosežnim posljedicama”, kazala je Uljarević.

Prema njenim riječima, Skupština je propustila priliku da bude mjesto dijaloga i kompromisa oko pitanja od javnog značaja, a poslanici su, uz punu svijest i upitnu savjest, usvajali neustavne zakone.

“Ostaće zabilježeno da poslanicima nije bio dovoljno dobar kandidat za Sudski savjet koji je bio sudija Evropskog suda za ljudska prava, čija se nadležnost proteže na 800 miliona ljudi. Ne radi se, naravno, o visokim kriterijumima poslanika koji su tako glasali, nego upravo o gaženju svih kriterijuma”, smatra Uljarević.

Posljedično, kako je Uljarević ocijenila, profesionalizacija javne uprave ostala je mrtvo slovo na papiru, a svjedoči se šampionatu između političkih partija u partijskom zapošljavanju i neodrživom povećanju zarada u javnom sektoru, gdje su sve vladajuće partije pokazale zavidnu formu i umijeće.