Pred Crnom Gorom je još mnogo posla na putu ka punoj ravnopravnosti žena s muškarcima, zaključak je konferencije o Indeksu rodne ravnopravnosti koja je danas održana u Podgorici, javlja Anadolu.

Na konferenciji, koja je održana u organizaciji Uprave za statistiku (MONSTAT) i Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, saopšteno je da Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru u 2023. godini iznosi 59,3 odsto.

Direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović kazao je da je indeks rodne ravnopravnosti sredstvo za njeno mjerenje i služi kako bi se izmjerio položaj Crne Gore na evropskoj skali.

"Podaci pokazuju da je najveća rodna ravnopravnost u sferi zdravlja, 87 odsto, a najmanja u oblasti moći, 44 odsto", istakao je Pejović.

Kazao je da Crna Gora ima puno prostora za unapređenje na polju rodne ravnopravnosti, a vjeruje da će podaci Indeksa pomoći kreatorima javnih politika u boljem donošenju odluka.

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, kazao je da se Crna Gora i dalje suočena s brojnim izazovima u pogledu slobodne emancipacije žena. On je istakao da je država kroz Nacionalnu strategiju rodne ravnopravnosti nastojala da pospješi rodnu jednakost.

"Na tom putu inkorporiramo naslijeđe koje podrazumijeva poštovanje i borbu za ljudsku slobodu", rekao je Đeka.

Direktorica Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) Karlin Šel podsjetila je da je Crna Gora prvi put Indeks rodne ravnopravnosti objavila u januaru prošle godine i pohvalila napore u objavi njegovog drugog izdanja.

"Srećna sam što vidim boljitak Crne Gore, sa značajnim napretkom od 4,3 odsto u Indeksu", kazala je Šel.

Istakla je da se mora više raditi, naročito u domenu novca, kako bi se dostigao veći i značajniji evropski standard.

"Crna Gora treba da razmotri ideju uvođenja kvota za performanse žena u biznisu. Na taj način, smanjio bi se jaz muškaraca i žena u biznisu", kazala je Šel.

Zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Lizelot Isakson je istakla da je Indeks dobra alatka za mjerenje rodne ravnopravnosti i podsjetila da je pokrenut prvi put 2013. godine za zemlje članice Evropske unije.

"Indeks pomaže u procjeni analize rodnog jaza i šta treba da se mijenja kako bi se on smanjio. On je značajan alat koji pomaže zemljama EU, kao i onima koji idu ka tom cilju", rekla je Isakson.

Smatra da je najveći jaz u kategorijama moći i novca i kazala je da su samo četiri zemlje lošije rangirane od Crne Gore na Indeksu.

"Primjetno je zaostajanje od 9,3 posto u odnosu na bolje pozicionirane zemlje", napomenula je Isakson.

​​​​​​​