Konferencija u Podgorici: Za deset godina sedam pravosnažnih presuda za mobing

Crnogorski sudovi su od 2012. godine donijeli sedam pravosnažnih presuda kojima je utvrđen mobing, saopšteno je danas u Podgorici, na predstavljanju priručnika za žrtve mobinga i diskriminacije na radnom mjestu, javlja Anadolu Agency (AA).

Autorka navedenog Priručnika Irena Radović, rekla je da veliki broj radnih sporova i sve veći broj predstavki pred Evropskim sudom za ljudska prava pokazuju da je mobing sve prisutniji u crnogorskom sistemu.

Od 2012. do ove godine podnijete su ukupno 102 tužbe za mobing i donijete 63 pravosnažne sudske presude.

Radović je rekla da je slučaj Daliborke Rešetar Špadijer protiv Crne Gore, koji je bio pred Evropskim sudom za ljudska prava, pokazao da se tumačenje instituta i postupanje crnogorskih institucija kosi sa međunarodnim standardima u utvrđivanju mobinga i diskriminacije na radnom mjestu.

„U našem sistemu odgovornost je prenošena na poslodavca, na preduzeća, na državne institucije i lokalne samouprave, a moberi nijesu odgovarali, niti su im izricane novčane niti bilo kakve druge sankcije“, navela je Radović.

Ona je, govoreći o implementaciji Zakona o zabrani zlostavljanja na radu, navela da je od 2012. do ove godine bilo 108 inicijativa za vršenje inspekcijskog nadzora, a postupljeno je u svega 26 slučajeva.

Radović je dodala da je u tom periodu novčana kazna izrečena samo jednom, u iznosu od 600 eura, i to devet godina nakon početka implementacije Zakona.

„Sa stanovišta inspekcije rada Zakon je ostao mrtvo slovo na papiru, što je vrlo destimulativno za žrtve“, navela je Radović.

Kako je navela Radović, analiza sedam pravosnažnih presuda kojima je utvrđen mobing ukazuje da su se svi slučajevi odnosili na vertikalni mobing, zlostavljanje od nadređenog prema zaposlenima.

Prema njenim riječima, gotovo nijedan od tih mobera nije bio sankcionisan od poslodavca nakon pravosnažne presude, a neki od njih su čak unaprijeđeni.

Radović je kazala da je prosječna dužina spora 4,4 godine, mnogo duža nego u uporednim evropskim zakonodavstvima.

Ona je navela da su u 60 odsto slučajeva žrtve žene u dobi između 35 i 45 godina, visokog obrazovnog profila.

„U 89 odsto slučajeva tužbeni zahtjevi su odbijeni, a tamo gdje su usvojeni nematerijalna šteta koja se dosudi žrtvama je simbolično niska, vrlo često mnogo niža od samih troškova sudskog postupka“, dodala je Radović.

Ministar pravde Marko Kovač kazao je da porast broja radnih sporova pred crnogorskim sudovima i predstavki pred Evropskim sudom predstavljaju crnogorsku stvarnost.

Ministrastvo pravde je, kako je istakao, riješeno da doprinese garantovanju jednakosti i sprečavanju svih oblika nejednakog tretmana.

„Neravnopravnost i diskriminacija mogu se javiti u bilo kojoj situaciji, a mi kao pisci budućih zakona moramo takve situacije predvidjeti i adekvatnom sankcijom ispratiti“, naveo je Kovač.

On je poručio da je od najvećeg značaja raditi na efikasnoj primjeni i unapređenju zakonodavnog okvira u tom domenu.

„Efikasna implementacija nacionalnog i međunarodnog prava i podizanje svijesti u Crnoj Gori o pitanju mobinga i diskriminacije naš je zajednički zadatak. Vjerujem da ćemo naporima postići cilj i unaprijediti pravni okvir“, istakao je Kovač.

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić kazala je da je zakonodavna vlast bila dužna da napravi postzakonodavni nadzor Zakona o zabrani zlostavljanja na radu.

„Nakon deset godina primjene Zakona imamo neznatan broj slučajeva, a sva druga statistika pokazuje drugačije“, rekla je Jelušić.

Ona je istakla da svi donosioci politika, ljudi u zakonodavnoj, izvršnoj, sudskoj vlasti moraju znati „da nikada ne prestaje obaveza da rodno čitamo sve što propisujemo“.

„Moramo prihvatiti da u ovom društvu mi žene počinjemo sa poda, mi teže stižemo, jer su nam na tom putu rodno nesenzitivna zakonska rješenja“, navela je Jelušić.

Publikacija je rezultat višegodišnjeg istraživanja na temu postupanja crnogorskih institucijama prema žrtvama mobinga i diskriminacije na radnom mjestu, i nastala je u sklopu projekta koji je podržala Evropska zadužbina za demokratiju, odnosno Evropska komisija.

Jedna od preporuka publikacije je i da je potrebno kriminalizovati mobing, po uzoru na pijedina uporedna evropska zakonodavstva.