Stipe Majic
15 Januar 2019•Ažuriranje: 15 Januar 2019
ZAGREB (AA) - U Islamskom centru u Zagrebu započela je dvodnevna konferencija "Muslimanske zajednice u istočnoj Europi, prava i dužnosti", u organizaciji Svjetskog vijeća muslimanskih zajednica i Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj na kojoj su se okupili predstavnici muslimanskih zajednica iz 27 zemalja regije, Europe i svijeta, javlja Anadolu Agency (AA).
Zagrebački muftija i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Aziz ef. Hasanović je kazao kako su pred cijelom Europom i pred muslimanskim zajednicama brojni izazovi te istaknuo kako je pred okupljenima, kao čelnim ljudima, za vođenje svojih zajednica potrebno pronaći najbolje puteve. Pritom je istaknuo važnost pozitivnih i kvalitetnih, pravnih i drugih iskustava.
"Stoga ćemo biti slobodni predstaviti model Republike Hrvatske koji izjednačava sve vjerske zajednice pred zakonom, jača međusobno povjerenje, potiče dijalog i suradnju vjerskih zajednica i omogućava institucionalnu izobrazbu svih uzrasta. Kroz kvalitetnu edukaciju putem školskog vjeronauka razbijaju se predrasude o islamu, preveniraju zastranjivanja u vjeri, kao i svi oblici oblici ekstremizma koji predstavljaju najveće zlo za mir i sigurnost građana", kazao je muftija Hasanović.
Poručio je kako se pozitivnom ulogom muslimanskih zajednica u Europi, zaključcima i promišljanjima, može pomoći nekima da "usklade svoje djelovanje s principima vjere islama i da tako budu na korist, a ne na štetu islamu i društvu u cjelini".
Rekao je kako je važno da zemlje koje nisu priznale status islamu kao ravnopravnoj vjeri to što prije učine, na korist sebi i tim zajednicama.
Istaknuo je kako je hrvatski model u više navrata ponuđen kao model za rješavanje pitanja islamskih zajednica u Europi, s naznakom da taj model može riješiti i pitanje kršćanskih manjina u muslimanskim zemljama.
Hasanović se prisjetio da je na današnji dan prije 27 godina Republika Hrvatska međunarodno priznata, poručivši da je za hrvatsku slobodu položeno 1.180 života muslimana i pozvavši okupljene na minutu šutnje i učenje Fatihe.
Ministar pravosuđa i predsjednik Komisije za odnos s vjerskim zajednicama Dražen Bošnjaković pozdravio je okupljene ispred hrvatske Vlade i premijera Andreja Plenkovića, pohvalio ideju ove konferencije u vremenu koje često karakterizira, rekao je, nerazumijevanje među različitim skupinama s često tragičnim posljedicama.
Podsjetio je kako je u Hrvatskoj prije dvije godine obilježena stota godišnjica institucionalnog islama, ocijenivši to velikim bogatstvom.
"Tražimo i dalje puteve mira, zajedništva, mira sa samim sobom i sa svima ostalima", poručio je Bošnjaković.
Na otvorenu konferencije sudjelovao je i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić koji je u svom obraćanju ocijenio kako se u Hrvatskoj i Zagrebu njeguju iznimni odnosi s Islamskom zajednicom te kako su "muslimani više od stoljeća poštovan i značajan kulturni entitet".
"Muslimani su, uz ostale, konstutivni element hrvatskog društva i države, što na mnogim europskim meridijanima iz ovih i onih razloga nije tako, što razumne i dobre ljude s pravom žalosti", rekao je Bandić.
Poručio je kako je zatajivanje islamske povijesti Europe iracionalno prešućivanje jednakovrijednih povijesnih dionica europske povijesti.
"Zadatak je čovjeka da se usprotivi izrugivanju tuđih vrijednosti, da se tome usprotivi i kaže da to kod nas ne prolazi i neće biti dopušteno. Islam i muslimani u Europi nisu gosti niti su pridošlice, oni nisu u nju došli da bi ikamo otišli. Naprotiv, oni su njen gradbeni dio", zaključio je Bandić.
Poručio je kao se treba boriti za Europu koja ne isključuje i ne odstranuje, Europu koja ne mrzi.
Na skupu je govorio i Mohammed Bechari, generalni tajnik Svjetskog vijeća muslimanskih zajednica, a na skupu je sudjelovao i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, predsjednik Vladinog savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer te brojni predstavnici vjerskih i manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj.
Glavne teme ove dvodnevne konferencije bit će Hrvatska kao primjer zajedničkog života u različitosti vjerskih zajednica te suočavanja sa tendencijama u politici i javnom životu koje pozivaju na otuđenje i mržnju prema drugom i drugačijem. Tematizirat će se ekstremne skupine koje u regiji regrutiraju istomišljenike, obrazovanje u priznatoj instituciji kao ključ prevencije razvoja ekstremizma, dijalog uz zadržavanje identiteta koji za cilj ima razbijanje predrasuda itd.
