Otvorena južna ruta: Sve više migranata preko Trebinja do Zapada

TREBINJE (AA) - Almir Terzić -

U porušenim kućama u naselju Skočigrm smještenom na istočnoj granici Bosne i Hercegovine sa Crnom Gorom zajednička patrola graničnih policajaca dvije države tokom nadzora graničnog pojasa nije zatekla ilegalne migrante.

No, dan ranije na tom prostoru primijećena je grupa migranata u pokušaju da iz Crne Gore ilegalno pređe u Bosnu i Hercegovinu.

Porušene i napuštene kuće na Skočigrmu migranti često koriste kao mjesto, ne samo odmora nego i kao lokaciju na kojoj čekaju najčešće jutarnje sate u namjeri da krenu dalje, ka unutrašnjosti Bosne i Hercegovine.

Ekipa Anadolu Agency (AA) provela je na terenu dan sa pripadnicima Granične policije Bosne i Hercegovine i ekskluzivno prisustvovala nadzoru granice Bosne i Hercegovine i Crne Gore zajedničkih patrola graničnih policajaca dvije države.

Ispod sela postavljene su betonske zapreke koje onemogućavaju prolaz vozila, ali trasa puta i utabane staze nisu prepreka za migrante koji sve više u posljednje vrijeme bivaju otkriveni u međugraničnom pojasu Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

- Migranti koriste taksije i javni prevoz -

Najčešće pod okriljem noći oni prolaze pored drugog, sela Nudo, koje se nalazi u samoj međugraničnoj zoni između Bosne i Hercegovine i Crne Gore i makadamskim putem i uzbrdo se penju prema Skočigrmu.

Na taj način zaobilaze obližnji malogranični prelaz Crne Gore i BiH, koji vodi prema mjestu Aranđelovo u BiH i poprijeko prelaze prema Skočigrmu, a dalje prema Lastvi i Trebinju u unutrašnjost BiH. Ruta kojom će se kretati migranti naznačena im je u mobilnim telefonima.

Istovremeno, veliki problem predstavlja ispresijecanost granice između BiH i Crne Gore na tom dijelu, pa se često zna desiti da ukoliko opaze graničare BiH migranti se samo zarotiraju stotinjak metara i već se nalaze opet u Crnoj Gori čime izbjegavaju zonu odgovornosti Granične policije BiH. U takvim slučajevima od ključne važnosti je akcija Granične policije Crne Gore, koja je na iznimnom nivou, a što svjedoče i zajedničke patrole nadzora graničnog pojasa.

Pomoć u dojavi prisustva nepoznatih osoba u graničnom pojasu pripadnici Granične policije BiH imaju i od stanovništva, doduše malobrojnog, na području Donjeg Skočigrma.

Interesantno je da migranti iz unutrašnjosti gradova Crne Gore, najčešće iz Nikšića, do najzapadnijih mjesta smještenih na granici sa Bosnom i Hercegovinom dolaze taksijima, čak i javnim prevozom, ponajprije autobusima koji saobraćaju unutar Crne Gore.

To im omogućavaju azilantski dokumenti, na kojima se nalazi fotografija vlasnika, koje dobiju u Crnoj Gori kao registrirani tražioci azila, a time i mogućnost da se slobodno kreću.

Da Bosna i Hercegovina, a posebno lokaliteti koje pokriva Terenski ured Jug - Jedinica Trebinje u okviru Granične policije BiH, postaje sve više meta ilegalnih migranata koji iz Albanije, preko Crne Gore - takozvanom južnom rutom - ulaze u BiH u namjeri da se domognu Zapada potvrđuje i Aleksandar Krsmanović, komandir Jedinice Trebinje Granične policije BiH.

"Statistički podaci govore da su u posljednjih godinu dana 262 osobe zatečene u ilegalnom prelasku državne granice. Među njima najbrojniji su državljani Alžira, Libije i Maroka, odnosno sa sjevera Afrike, koji procentualno zauzimaju između 60 i 70 posto ilegalnih migracija. Iz azijskog dijela najzastupljeniji su državljani Pakistana i Sirije. Podaci u odnosu na prošlu godinu su dosta izmijenjeni. Naime, prošla godina je imala 48 ilegalnih prelazaka evidentirano, a ove godine su to 262 osobe", navodi Krsmanović.

U izvještaju kojeg je Krsmanoviću dostavljen tog dana navodi se da među 262 ilegalna migranta iz Alžira ih je 28,6 posto, Libije 13,6 posto, a Maroka 13,3 posto. Iz Pakistana je evidentirano 10,3 posto ukupnog broja migranata i to što je vrlo zanimljivo njihov broj je udvostručen u posljednjih 15-ak dana, dok je iz Sirije ove godine na tom lokalitetu bilo ukupno 6,1 posto migranata.

U prvom dijelu godine u pokušajima ilegalnih prelazaka granice dominirale su osobe sa Kosova, ali je njihov broj drastično opao, i u ukupnom godišnjem nivou Kosovari se ne nalaze među onim koji su najbrojniji.

"Problematika je nastupila tokom ljeta. Naime, u ljetnom periodu je bilo kretanja svakodnevnih, ali to su bile manje grupe od dva do četiri člana u ilegalnim prelascima. U posljednjih deset do 15 dana te grupe su postale dosta brojnije. Sada idu u grupama od osam do deset članova i gotovo na svakodnevnom nivou. Takva slika na terenu nam govori da državljani sjevernoafričkih zemalja koriste rutu da stignu do albanske obale. A, onda iz Albanije prelaze u Crnu Goru i dalje smo mi u BiH onda na toj ruti. Njihov krajnji cilj je Zapadna Evropa", istakao je Krsmanović.

Ističe da im je ljetos bio problem područje oko visoke Hercegovine, područje opštine Gacko.

"S obzirom na to da su sada nešto nepovoljniji meteorološki uslovi, niske temperature i ima i nešto sniježnih padavina, ova ruta je preusmjerena nešto južnije, prema toplom dijelu. Tako da je sada aktuelnije područje oko Bileće i Trebinja", upozorava Krsmanović.