Plenković u Mostaru: Schmidtov prijedlog je uravnotežen i dobar za sve narode u BiH

Nakon sastanka delegacija Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog narodnog sabora (HNS), premijer Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik HNS-a Dragan Čović obratili su se javnosti.

Čović je zahvalio Vladi Hrvatske na podršci Bosni i Hercegovini i hrvatskom narodu u njoj, ponavljajući da Hrvatska u kontinuitetu pomaže. Zahvalio je, također, na pomoći Hrvatske prilikom gašenja požara u Hercegovini te se osvrnuo na najave nametanja izmjena Izbornog zakona BiH od visokog predstavnika Christana Schmidta.

"Pokušavali smo tokom posljednje dvije godine sprovesti sporazum iz Mostara. Nismo uspjeli. Želja bošnjačkih stranaka bila je zadržati status kvo, ali u tome su tek djelimično uspjeli, jer su na površinu isplivali svi problemi kada je u pitanju majorizacija najmalobrojnijeg naroda. Uvjeren sam iz razgovora sa visokim predstavnikom da će te odluke ići u pravcu demokratske atmosfere u fazi kampanje, kao i da će se odmah nakon izbora rezultati moći provesti. Hrvatska strana, HNS i HDZ žele kao prioritet imati euroatlantski put BiH. Nadam se da ćemo doživjeti kraj tog procesa i to je minimalni pokušaj ispravljanja grešaka prema hrvatskom narodu u BiH", izjavio je Čović.

Plenković je kazao kako sadržaj odluka o kojima je ovih dana bilo riječi u javnosti zasad detaljno zna sam visoki predstavnik. On je komentarisao najave protesta pred zgradom OHR-a u Sarajevu.

"Reakcije iz Sarajeva su razotkrivajuće. Visoki predstavnik je već koristio bonske ovlasti. Nedavno je nametnuo odluku o finansiranju izbora i tad nisam vidio sporenje. Sadržaj odluka, pretpostavljam, detaljno zna samo on. Hrvati i Bošnjaci su na referendumu glasali za samostalnu BiH. Kasniji Wašingtonski sporazum bio je temelj za saradnju Hrvata i Bošnjaka, kao i za potporu Hrvatske vojske u ključnim vojnim operacijama 1994. i 1995. za ostvarenje mira i kasnije Dayton koji je temelj za današnji Ustav BiH. Peonta je uključivost, pa nije li onda najprirodnije da Hrvati koji su glasali i borili se za samostalnost BiH budu u mogućnosti da participiraju u vlasti. Ove reakcije su pretjerane. Treba smiriti loptu, kako bi se izbori proveli na najbolji način", naveo je Plenković.

Smjer koji je naumio zauzeti Schmidt je dobar i koristan za BiH, smatra Plenković.

"To je uravnotežen prijedlog koji vodi računa o svim građanima i narodima Bosne i Hercegovine. Hrvatskoj je u interesu stabilna i demokratska BiH u kojoj će Hrvati biti ravnopravni. I to je konstanta naše politike. Na to ukazujemo partnerima. Hrvatska je transparentna i jasna. Radimo kao susjed i prijatelj. Želimo da se BiH ekonomski razvija, snažeći i jačajući odnose za dobrobit obje zemlje. Mi smo pred otvaranjem Pelješkog mosta – najvećeg, kapitalnog projekta za Republiku Hrvatsku otkad je članica Evropske unije. Vjerujemo da će taj projekat dodatno osnažiti veze Bosne i Hercegovine i Hrvatske. On je smišljen tako da protok ljudi i roba kroz Neum bude manje opterećen nego do sada. Želimo još tješnju saradnju sa Bosnom i Hercegovinom. Ove godine smo investirali preko 500 miliona kuna u Bosnu i Hercegovinu. Sufinansirat ćemo bolnicu u Mostaru, dovršetak Hrvatskog narodnog kazališta, te Sveučilište Mostar, koje predstavlja znanje i budućnost", najavio je predsjednik Vlade Hrvatske.

Ponovio je da Hrvatska vodi brigu o Hrvatima u BiH, te da je posebno vezana za svoje susjede.

"Hrvatska i BiH su izrazito vezane. Imaju zajedničke vrijednosti, sa željom da Bosni i Hercegovini pomognemo na putu ka Evropskoj uniji. Najviše se zalažemo za kandidatski status BiH. Radili smo na tome da se kriteriji suze na manji broj od 14, kako bi Bosna i Hercegovina lakše ispunila preduvjete za status. To su, nadam se, ovdje svi prepoznali. Što se tiče naših odnosa i kontakata, važno je da smo nastavili saradnju koja se manifestira činjenicom da su BiH i Hrvatska danas na nivou 2,5 milijardi eura robne razmjene, te da je Hrvatska sa brojnim kompanijama drugi ulagač u BiH. Svojim aktivnostima kreiramo gospodarski rast u ovoj zemlji. Hrvatska je dobro reagirala prilikom protupožarne zaštite u ovdje, i to ćemo činiti i dalje. Nadamo se da će požara biti manje i da neće biti potrebe za tim. Želimo da ozračje u BiH bude mirnije. Žao mi je što na nivou stranaka nije postignut dogovor o izbornoj reformi. Smatrali smo da je dijalog političkih predstavnika najbolji način da se dođe do prihvatljivih rješenja. Nije došlo do koncenzusa ni nakon što su se uključili Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. Zadovoljni smo da je predsjednik Evropskog vijeća krenuo s angažmanom da okupi lidere kako bi napravili iskorak za dogovor i bolje funkcioniranje zemlje", istakao je Plenković.

O najavljenim protestima pred zgradom OHR-a, kao i porukama iz centrala stranaka sa sjedištem u Sarajevu, Čović je rekao:

"Čudan i krajnje neprihvatljiv izričaj. Moramo biti civilizirani i slati poruke prema onima koji pokušavaju pomoći. Ne zaslužuju da ovako komentarišem u javnosti. Čudi izliv nezadovoljstva. Ne znam šta visoki predstavnik želi nametnuti. Mislim da ovim 'političko Sarajevo' razotkriva neke stvari. Često smo akcentirali da se odatle pokušava nametnuti unitarizam, a kada se to ne uspije, onda imamo silu i nadmudrivanje. Nama trebaju mir i atmosfera da se zaštitimo od svih koji žele napraviti anarhiju. Uvjeren sam da ono što se zaziva danas, okupljanje građana, izlazi iz okvira rječnika i političkog ponašanja kako se dosad predstavljalo 'političko Sarajevo'. Želimo graditi dobre odnose sa Bošnjacima, osobito u Federaciji BiH, i mislimo da je to šansa za zemlju. Bez hrvatskog naroda BiH neće funkcionirati, jer ovo je naša domovina. Dominantno u Federaciji BiH želimo vratiti dobre odnose bošnjačkog i hrvatskog naroda."

I prema Plenkovićevom mišljenju ključ funkcionalne Bosne i Hercegovine je povjerenje Bošnjaka i Hrvata.

"Hrvatska je ta koja sve vrijeme pitanje BiH kao cijele države diže u kontinuitetu. Insistiramo na ravnopravnosti triju naroda. Hrvati moraju biti ravnopravni. Visoki predstavnik ima uravnotežen prijedlog. On će omogućiti legitimno predstavljanje i zastupanje sa minornim izmjenama. To je minimum kako bi zemlja funkcionirala nakon izbora. To je dobro i za Bošnjake. Ovo nije iskorak samo prema jednom narodu, već paket dobar za sve. Zato mi nije jasno čemu ovakve reakcije, prijetnje i pozivi na nasilje", kazao je Plenković.

Na kraju je prokomentarisao izjavu predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, koji je tvrdio da je Plenkovićeva posjeta Bosni i Hercegovini "samo dobar PR".

"Ako je ovo PR, šta su onda njegovi boravci u BiH? Ako je PR da hrvatske kompanije ulažu, ako se izgradio Pelješki most, protiv kojeg je bio on, onda neka je. Njegove floskule su krajnje beskorisne i štetne. Ako je neko u stanju besprizorno vrijeđati visokog predstavnika, onda taj nije prijatelj Hrvatima u BiH. Zbrojite dva i dva. Kakav je to PR, ako je poenta nekoga vrijeđati na najbrutalniji način", rekao je Plenković.