Sjećanje na svaku žrtvu: Obilježena mjesta stradanja u Bosanskoj Krajini

Neformalna grupa mirovnih aktivista i aktivistica, uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo/Beograd, u okviru 10. akcije obilježavanja neobilježenih mjesta stradanja su tokom novembra 2019. godine obilježili mjesto stradanja jamu Lisac kod Krupe na Uni, saopštili su iz Centra za nenasilnu akciju Sarajevo/Beograd, prenosi Anadolu Agency (AA).

Osim jame Lisac, aktivisti su kao mjesta stradanja obilježili i stadion Mlakve u Novom Gradu/Bosanskom Novom, nekadašnju Osnovnu školu i Društveni dom u selu Rizvanovići kod Prijedora, kao i naselja Lušci Palanka i Zdena kod Sanskog Mosta.

”Prilikom ekshumacije 2000. godine, u jami Lisac pronađeni su ostaci 51 tijela, od čega su dva ženska. Zatočenici su bili bošnjačke nacionalnosti koji su autobusom odvezeni iz logora Omarska krajem jula 1992. a na ovom mjestu su streljani i pobacani u jamu od strane pripadnika Vojske Republike Srpske”, istakli su iz Centra za nenasilnu akciju Sarajevo/Beograd.

Sprovodeći akciju obilježavanja neobilježenih mjesta stradanja, već četiri godine mirovni aktivisti ukazuju da su od proteklog rata u Bosni i Hercegovini prošle dvije decenije, a da i dalje postoji veliki broj mjesta stradanja koja još uvijek nisu obilježena na bilo koji način. Mnogi od tih objekata (domovi kulture, škole, tvorničke hale, fudbalski stadioni, policijske stanice, hoteli, itd...) su bili mjesta zatočenja ili ubistava, a danas su nakon ratnih razaranja uglavnom obnovljeni i vraćeni u prvobitne funkcije.

“Ovom aktivnošću želimo da potaknemo lokalne zajednice da se neobilježena mjesta stradanja obilježe na primjeren način i time odaju počast žrtvama i izraze žal nad izgubljenim životima i ljudskom patnjom. Vjerujemo da bi to bio iskorak ka poštenom odnosu prema prošlosti”, poručili su aktivisti koji su do sada obilježili 81 mjesto stradanja širom BiH.

U mjestu Rizvanovići kod Prijedora obilježili su mjesta stradanja na lokaciji nekadašnje Osnovne škole i Društvenog doma. Na tom mjestu su u julu 1992. godine sabirani muškarci iz okolnih sela i ukrcavani u autobuse koji su ih odvozili u logore Keraterm i Omarska. Tokom ljeta, snage policije i Vojske Republike Srpske su tu uspostavile i kontrolni punkt. Civili su dovođeni, zatvarani i maltretirani u objektima, a egzekucije su vršene u školskom dvorištu i voćnjaku iza škole. Pod nadzorom Instituta za nestale i Tužilaštva BiH, u toku je ekshumacija i do sada je pronađeno devet kompletnih posmrtnih ostataka i jedna lobanja. Postoje indicije da bi na tom terenu ukupno moglo biti pronađeno i do dvadeset posmrtnih ostataka bošnjačkih civila.

U naseljima Lušci Palanka i Zdena obilježili su mjesta stradanja srpskih civila koji su ubijeni u oktobru 1995. nakon što je Armija RBiH ušla u Sanski Most. U mjestu Lušci Palanka pronađeno je sedam posmrtnih ostataka, a u Zdeni je ubijeno najmanje 12 civila. Ubijeni su uglavnom starci i pojedinima još nisu pronađeni ostaci.

“Treba da se zna za svaku žrtvu, treba procesuirat svakoga ko je činio zločine, ovo nije uradio bošnjački narod, ove ljude je neko ubio i taj neko ima ime i prezime. Neću da mrzim, i ne mogu. Velika je šteta što nam se sve ovo dogodilo” izjavio je Boško Grbić, član porodice jednog od ubijenih u zaseoku Grbići u mjestu Lušci Palanka.

U Novom Gradu/Bosanskom Novom obilježili su fudbalski stadion “Mlakve” na kojem je od početka juna do kraja avgusta 1992. bilo zatočeno najmanje 700 muškaraca, Bošnjaka iz opštine Bosanski Novi. Neki od tih ljudi bili su premješteni iz logora Omarska, Trnopolje i Keraterm. Zatočenike na fudbalskom stadionu u Mlakvama čuvali su vojnici, pripadnici Vojske Republike Srpske, kao i rezervisti JNA.

“Ova posljednja akcija imala je dodatnu težinu ali i značaj jer su sa nama bili i članovi porodica stradalih. Ohrabruje velika zahvalnost i povjerenje koje nam je ukazano, što nam je potvrda da radimo ispravnu stvar. Takođe, pokazali smo da među ljudima postoji solidarnost i empatija prema žrtvama sa bilo koje strane i da zvanične politike memoralizacije nemaju potrebu da guše jedna drugu uskraćujući pravo na sjećanje ljudima koji su izgubili svoje najdraže na bilo kojem prostoru”, naveli su aktivisti.