SLAPP tužbe: Pravosudna represija prema novinarima i medijima u Hrvatskoj ne jenjava

Dan uoči Svjetskog dana slobode medija, Hrvatsko novinarsko društvo (HND) predstavilo je nove rezultate godišnje ankete o tužbama za povredu ugleda i časti protiv novinara, urednika i medija, javlja Anadolija.

Cilj SLAPP tužbi je zastrašivanje medija, postizanje cenzure i autocenzure kod novinara, što pokazuju iznosi u odštetnim zahtjevima koji su daleko veći od presuđenih, a takvi postupci u Hrvatskoj često traju godinama. Podaci iz ankete HND-a pokazuju da su tužitelji najčešće osobe iz javnog i političkog života, među njima političari koji obnašaju vlast, pravne osobe i suci. Sve ove tužbe odgovaraju karakteristikama SLAPP-a, jer postupci traju dugo, podižu se višestruke tužbe s visokim odštetnim zahtjevima, a tužitelji su osobe koji su najčešće na položaju moći.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko istaknuo je kako je trenutačno u Hrvatskoj 945 aktivnih postupaka protiv novinara i medija, s odštetnim zahtjevima koji, prema dostavljenim podacima u anketi, iznose preko 5,4 milijuna eura, a neslužbena je procjena da se troškovi kreću oko 10 milijuna eura.

"Pravosudna represija prema novinarima i medijima u Hrvatskoj ne jenjava, HND će ovaj problem i dalje internacionalizirati. Pozivamo Vladu da dekriminalizira djela protiv uvrede i časti. Ovakvim SLAPP tužbama se, osim financijskog iscrpljivanja i maltretiranja, želi nametnuti cenzura", izjavio je Zovko.

Ono što zabrinjava je da je Hrvatska negativni rekorder u Europi po broju tužbi sudaca prema novinarima, upozorava Zovko.

Članica ekspertne skupine Europske komisije (EK) za borbu protiv SLAPP tužbi Vesna Alaburić istaknula je kako je za rješavanje ovog problema, koji je prisutan na razini Europske unije, potrebno educirati suce i odvjetnike koji se bave ovim sporovima, ali i novinare u obavljanju svog posla.

Alaburić smatra kako je u Hrvatskoj potrebno imati suce koji će primjenjivati pravilne standarde u zaštiti slobode govora kako slučajevi ne bi, zbog nestandardiziranih presuda, odlazili na međunarodne sudove u pokušaju veće zaštite slobode medija.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Radovan Dobronić smatra kako je najvažnije utvrditi je li novinarska kritika prema sucu bila opravdana, makar i bila gruba, ili pak neopravdana, odnosno grubo zlonamjerna. Upozorava kako je u opisu sudačke profesije da sudac bude izložen javnoj kritici i propitivanju.

"Važno pitanje je jesu li sve tužbe opravdane da bi uopće bile uzete u razmatranje. Ključno je uhodavanje sudske prakse", smatra Dobronić.

Od 30 medija koji su sudjelovalu u anketi, njih devet prijavilo je ukupno 35 kaznenih postupaka protiv novinara, a HND smatra kako bi ovakve predmete trebalo maknuti iz kaznenog zakona. Najviše tužbi u Hrvatskoj imaju dvije najveće medijske i nakladničke kuće, Hanza Media i Styria Media Group.

Na raspravi sudjeluju predstavnici ministarstava, suci, odvjetnici, novinari i urednici medija, koji su govorili o pritiscima SLAPP-tužbi na slobodu medija te mehanizmima zaštite od zloupotrebe pravosudnog sustava za ušutkivanje kritičkih glasova.