Slovenija: Na Pohorju planirana izgradnja 56 vjetroelektrana, građani negoduju zbog mogućeg uništavanja okoliša

Na Pohorju je planirana izgradnja 56 vjetroelektrana. Vjetrenjače visoke oko 200 metara, ako se projekt realizira, prostirat će se na području Areha, Treh kraljeva i Rogle, javlja Anadolija.

Istovremeno sve glasnije se upozorava da će projekt previše zadirati u netaknutu prirodu Pohorja. Iz Općine Slovenska Bistrica upozoravaju da se projektom treba upravljati kroz državni prostorni plan.

Naime, Tvrtka Energija na vjetar planira izgraditi 35 vjetroelektrana na području Treh kraljeva i Areha, a u drugoj fazi još 21 vjetroelektranu na području Rogle. Bude li projekt u potpunosti realiziran, vizura Pohorja bit će potpuno promijenjena jer će se 56 vjetrenjača uzdizati više od 150 metara iznad vrhova pohorskih smreka.

Kako su pojasnili iz tvrtke, projekt Vjetroelektrane Slovenska Bistrica trenutno je u fazi cjelovitog postupka izdavanja građevinskih dozvola za svih 56 vjetroelektrana. Izrađena je i procjena utjecaja na okoliš koju je izradila tvrtka ZaVita. Utvrđeno je da je utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi tijekom izgradnje, rada i razgradnje vjetroelektrane prihvatljiv.

Vjetrenjače će biti visoke oko 200 metara. Toranj će se uzdizati u visinu od preko 130 metara, a duljina svakog propelera iznosi nešto manje od 70 metara.

"Ako zamislimo kružnicu iscrtanu rotacijom propelera, njezina površina u ovoj vrsti vjetrenjača odgovara površini gotovo dva nogometna igrališta", ocrtava Marko Čepin s Fakulteta elektrotehnike.

Nazivna snaga svake vjetroelektrane bit će 3,5 megavata. Nazivna snaga govori koliko "snage" vjetrenjača može proizvesti na svom maksimumu.

"Ako bude jak vjetar, vjetroelektrana će proizvoditi 3,5 megavata, ali u prosjeku će puhati manje, u prosjeku će se proizvoditi 20 posto nazivne snage, ovisno o tome koliko ovdje puše vjetar", objašnjava Čepin i dodaje da je energija vjetroelektrane relativno skupa, ali cijena nužnog prelaza na obnovljive izvore energije nije niska.

Prema objašnjenjima tvrtke Energija na vjetar, još se ne može predvidjeti kolika bi bila otkupna cijena električne energije. Cijene su, dodaju, utvrđene ugovorima o otkupu proizvedene električne energije koji se sklapaju neposredno prije početka rada objekata.

Prije dvije sedmice na prosvjedu u Slovenskoj Bistrici okupilo se 50-ak ljudi koji se oštro protive projektu. Kako upozoravaju u inicijativi Za Pohorje bez vjetrne elektrane, netaknuta priroda koja omogućuje brojne turističke aktivnosti na Pohorju bit će potpuno degradirana s 56 vjetroelektrana. Vjetrenjače će biti otprilike šest puta više od smreka, neki zahvati oko izgradnje vjetroelektrane planiraju se manje od 100 metara od Crnog jezera i rezervata šume Škrabarca.

Za postavljanje svake vjetrenjače trebat će posjeći 70 x 40 metara šume, a za postavljanje ukopanog kabelskog voda trebat će posjeći šumu u dužini od 34 kilometra. Za transport dijelova vjetrenjača prometnice bi trebalo proširiti na najmanje četiri metra, a u zavojima nešto više, upozoravaju iz inicijative.

Na nedorečenosti u postavljanju vjetrenjača na tom području ističe i gradonačelnik Slovenske Bistrice Ivan Žagar, koji smatra da bi tako opsežan zahvat trebao biti uređen kroz državni prostorni plan, na što je općina više puta ukazivala nadležnim ministarstvima.

Zanimljivo je da je Općina Slovenska Bistrica zaprimila 11 zahtjeva za građevinske dozvole od raznih investitora za prvi dio projekta koji predviđa izgradnju 22 vjetrenjače, a ishođenje građevinskih dozvola objedinjeno je u jedinstvenu proceduru. Svaki od jedanaest zahtjeva za građevinsku dozvolu koje je primila općina uključuje dvije vjetrenjače.

No, upravo rascjepkanost prijava opravdava činjenicu da se proces postavljanja prve 22 vjetroelektrane ne vodi kroz državni prostorni plan, što bi inače bilo potrebno za ovako opsežan zahvat, smatra župan Žagar, jer je ovo predviđeno zakonodavstvom. Država je nadležna za izdavanje građevinskih dozvola za elektrane nazivne električne snage veće od 10 megavata u okviru državnog prostornog plana. Ukupna nazivna snaga dviju vjetrenjača je 7 megavata, a ukupna nazivna snaga triju vjetrenjača bi premašila ovu granicu, jer bi iznosila 10,5 megavata. Gradonačelnik Slovenske Bistrice stoga ima osjećaj da projekt pada u vodu.

Ukupna nazivna snaga prvog dijela projekta, koji predviđa postavljanje 22 vjetroagregata, je 77 megavata, a svih 56 vjetroagregata zajedno 196 megavata.

"U ovom slučaju zakon predviđa državni prostorni plan, a ako sam dobro informiran, u Sloveniji postoji najmanje pet postupaka DPN-a za postavljanje vjetroelektrana na tom području. Ne znam zašto bi onda to nije moguće i kod nas? Inzistiramo na tome jer želimo da se proces vodi transparentno i da odgovori na mnoge nedoumice, od degradacije prirode do konkretnih građevinskih zahvata", rekao je Žagar.

Kako dodaje Žagar, u svakom slučaju riječ je o ozbiljnom zadiranju u prirodu. Dio Pohorja uključen je u Naturu 2000, a u pripremi je i projekt Regionalnog parka Pohorje. Iako turizam nije primarna djelatnost općine Slovenska Bistrica, Pohorje je ipak jedan od njenih glavnih atributa, a predstavlja i središnji turistički biser za mnoge susjedne općine.

S druge strane, tvrtka Energija na vjetar ističe da bi izgradnja cjelokupnog vjetroelektrana ključno pridonijela ispunjavanju strateških ciljeva Slovenije u pogledu obnovljivih izvora energije i osigurala značajan udio domaće proizvedene zelene električne energije.

U Energiji na vjetar također dodaju kako zbog sve veće svijesti ljudi o važnosti zelene energije, zbog mogućnosti dobivanja poticaja i sredstava za daljnji razvoj turističkih središta, zbog stjecanja titule zelene destinacije, zbog mogućnosti dobivanja poticaja i sredstava za daljnji razvoj turističkih središta, zbog povećanja svijesti ljudi o važnosti zelene energije. itd. usvajanje vjetroelektrana u Evropi i svijetu postala je stalna i uobičajena praksa.