U prisustvu brojnih zvanica iz Bosne i Hercegovine i Republike Turske, te velikog broja vjernika, danas su u Mostaru svečano otvorene Opijačeva tekija i Hadži Balina džamija, vakufi iz 17. stoljeća, javlja Anadolu.

Vjersko-kulturni objekti, koji svjedoče o historiji ovog područja, otvoreni su u okviru 13. manifestacije "Dani vakufa 2025", koju organizuje Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH.

Opijačeva tekija u Mostaru je jedan od najstarijih objekata osmanske arhitekture na tlu Bosne i Hercegovine, a ponovo je zasjala u puno sjaju nakon 125 godina. Izgrađena krajem 14. i početkom 15. stoljeća, ova tekija, smještena u naselju Šehovina, stoljećima je predstavljala duhovno i kulturno središte Mostara.

Presijecanjem vrpce, u prijepodnevnim satima u Mostaru je prvo svečano otvorena obnovljena Opijačeva tekija na Šehovini.

Vrpcu su presjekli zamjenik reisul-uleme Islamske zajednice u BiH Enes Ljevaković, muftija mostarski Salem ef. Dedović, direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turske Sinan Aksu, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH Senaid Zajimović, predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Mostar Džafer Alić i predsjednik Tarikatskog centra Islamske zajednice šejh Ćazim Hadžimejlić.

Okupljeni su istakli značaj i važnost žive duhovno-odgojne tradicije tesavvufa, očuvanja vakufa i vakufske imovine, po čemu je Mostar tokom minulih vremena bio prepoznatljiv i izvan prostora Balkana.

"Nakon dugo vremena, Mostaru je u njegovu duhovnu panoramu vraćena Opijačeva tekija koja će biti mjesto susreta, saradnje, ali i punog nadzora muftije mostarskog i predsjednika Tarikatskog centra Bosne i Hercegovine", kazao je Dedović.

Sličnu poruku poslao je i Zajimović, istaknuvši kako se ne radi samo o arhitektonskoj rekonstrukciji već i o moralnoj obnovi – dijalogu, saburu i izgradnji čovjeka kroz znanje, zikr i prisustvo svetog.

Poručio je da "vakuf nije samo kamen, vakuf je zavjet, zavjet da ništa što je darovano Bogu za dobro ljudi – ne smije nestati".

Zamjenik reisul-uleme Islamske zajednice u BiH Enes ef. Ljevaković istakao je da je oživljavanje tekije, kao naročitog dobra, poseban događaj i od prvorazrednog je značaja za bosanskohercegovačke muslimane.

"Bosna i Hercegovina nije samo prijateljska zemlja s kojom imamo dobre odnose. Ovo nas područje povezuje jedne s drugima dubokim tragovima naše zajedničke historije, kulture i vjere. S tom sviješću, svim silama radimo na zaštiti temeljnih djela naslijeđenih od naših predaka na ovim prostorima, na njihovoj obnovi u skladu s njihovim izvornim oblikom i da ih prenosimo budućim generacijama", kazao je direktor Direkcije vakufa Turske Sinan Aksu, prenoseći selame turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i ministra Mehmeta Nurija Ersoya.

Istakao je da Direkcije vakufa, ne samo da štiti nepokretnu imovinu već i oživljava i gradi djela koja održavaju duh, identitet i sjećanje na geografiju kojoj pripadaju, u skladu sa značenjima koja sadrže.

Podsjetio je da je Opijačeva tekija sveta građevina koja stoljećima hrani duše i obogaćuje percepcije lokalnog stanovništva i studenata koji dolaze iz drugih zemalja.

Govoreći na otvaranju Hadži Baline džamije, Aksu je rekao da je džamija temeljno djelo koje je ostalo iz vremena Osmanskog carstva.

"Sretni smo i ponosni. Džamija će nastaviti doprinositi duhovnosti ovog prekrasnog grada pozivom na molitvu koji se uzdiže s njegovih minareta", poručio je, navodeći da će nastaviti štititi "naša temeljna djela u Bosni i Hercegovini, oživljavati ih i odlučno ih prenositi budućim generacijama".

Da je džamija historijski znak prisutnosti muslimana u ovom gradu, smatra Zajimović.

"Ona je simbol ustrajnosti, postojanosti i vjere, pa čak i onda kada je nasilno srušena, 1950. godine, iako je bila potpuno očuvana. Tada se rušilo s ciljem da se izbriše trag, da se utiša glas. Danas, mi vraćamo taj glas", poručio je.

Hadži Balina džamija, s istoimenom medresom i mektebom, izgrađena je 1612. godine, a njeni temelji otkriveni su arheološkim iskopavanjima 2010. godine.

Prvobitno je bila bez munare, koju je uz nju 1762. dogradio drugi vakif Osman-ef. Golić. Obnovljena je sredstvima Generalne direkcije Vakufa Republike Turske.

Obnovom džamije, staroj mostarskoj mahali Brankovac vraćen je duhovni i kulturni simbol. Prepoznatljiv pečat u historijskom kontinuitetu ove džamije ostavile su generacije ulemanske porodice Karabega, pa se često imenovala i kao Karabegova džamija.

Programu su prisustvovali generalni konzul Turske u Mostaru Fatih Ekinci, zvaničnici Generalne direkcije fondacija i Islamske unije u Bosni i Hercegovini, kao i akademici, umjetnici i gosti.