Minutom šutnje, polaganjem cvijeća na spomen-obilježje u Parku prijateljstva u sarajevskoj Dobrinji i prezentacijom knjige "Oni neće nikada odrasti" na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS), odata je počast žrtvama masakra počinjenog nad civilima u azerbejdžanskoj pokrajini Hodžali, javlja Anadolu Agency (AA).

Riječ je o tragičnom događaju kada su snage Armenije usmrtile 613 državljana Azerbejdžana, među kojima su se nalazile i žene i djeca. Primarni cilj prezentacije knjige jeste da se nikada ne zaboravi šta se desilo u noći između 25. i 26. februara 1992. godine u Hodžaliju.

❮❯

U Sarajevu obilježena 28. godišnjica pokolja u Hodžaliju: Da se ne zaboravi i ne ponovi

Sarajevo, BiH - 21. februar 2020:Minutom šutnje, polaganjem cvijeća na spomen-obilježje u Parku prijateljstva u sarajevskoj Dobrinji i prezentacijom knjige "Oni neće nikada odrasti" na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS), odata je počast žrtvama masakra počinjenog nad civilima u azerbejdžanskoj pokrajini Hodžali. ( Samır Jordamovıc - Anadolu Agency )

Danas je poručeno da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i da se ne zaboravi ovaj ni svi drugi događaji zbog djece koja nikada neće odrasti.

Obilježavanje 28. godišnjice masakra u azerbejdžanskom gradiću Hodžaliju organizovala je ambasada Azerbejdžana u Bosni i Hercegovini. Među prisutnima na prezentaciji knjige na IUS-u bio je i ambasador Republike Turske u BiH Haldun Koc, kao i predstavnice majki žrtava među kojima je bila i Munira Subašić, predsjednica udruženja "Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa" i Šuhra Sinanović, predsjednica Udruženja Žena Podrinja - Bratunac.

Eldar Hasanov, opunomoćeni ambasador Republike Azerbejdžan u Republici Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, podsjetio je da je 26. februar za azerbejdžanski narod, dan tragedije.

"Dvadesetšestog februara 1992. godine iznenada je bio okupiran Hodžali. Ubijeno je 613 ljudi. Dvadeset posto azerbejdžanske teritorije je okupirano od strane armenskih oružanih snaga. Sve međunarodne norme su na strani Azerbejdžana, a da ne govorim o historijskim aspektima", pojasnio je Hasanov.

Azerbejdžan, poručio je, neće dozvoliti da jedan metar njihove teritorije bude okupiran.

"Izgubili smo mnogo ljudi. Azerbejdžan nikada neće zaboraviti da je upravo narod BiH prihvatio rezoluciju. Danas smo osjetili da nismo sami, da su tu naša braća koja su uz nas. Hvala vam", rekao je Hasanov.

Autorica knjige "Oni neće nikada odrasti" Sariyya Muslumgizi, podsjetila je da je danas održana prezentacija knjige u kojoj su opisani životi 63 djece. Autorica je prikupila podatke o toj djeci. Knjiga je izdata na četiri jezika i to azerbejdžanskom, engleskom, ruskom i turskom.

O važnosti obilježavanja i podsjećanja na ovaj zločin govorio je i rektor IUS-a, prof. dr. Ahmet Yildirim. Kako je kazao, žalosni su gledajući i podsjećajući se na masakr koji je urađen nad civilima Hodžalija.

"Veoma je značajno i obilježavanje u BiH jer je u Srebrenici počinjen genocid. Zbog toga smo mi, kao turski narod, uz našu braću i dijelimo njihovu bol. Jer svi smo u prošlosti doživjeli slične boli. Njihova bol je naša bol, njihova sreća je naša sreća", poručio je Yildirim.

Cvijeće na spomen-obilježju žrtvama rata u Bosni i Hercegovini i masakra u Hodžaliju položio je i načelnik općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić.

"Godine 2012. na Dobrinji je otvoren Park prijateljstva BiH i Azerbejdžana. Ovo je park u kojem se nalazi spomenik žrtvama genocida u Srebrenici i regiji Hodžali u Azerbejdžanu. Nekako u isto vrijeme se desilo da su se u naše dvije države desili veliki zločini. Grad Sarajevo i Bakuu su pobratimi već blizu 50 godina. Mislim da sa Azerbejdžanom imamo dobru saradnju", poručio je Efendić.

Masakr armenske vojske u selu Hodžali bio je najkrvaviji događaj u ratu između Armenije i Azerbejdžana, koji je vođen početkom 90-tih godina prošlog vijeka zbog spornog područja Gorskog Karabaha.

Hodžali je kasaba koju su armenske snage okupirale krajem 1991. godine. Riječ je o mjestu koje se prostire na 936 kilometara kvadratnih i u kojem je živjelo 2.605 porodica, odnosno 7.000 osoba. Armenska vojska je prethodno zauzela glavni grad Gorskog Karabaha Hankendi, a potom su metom njihovih napada postala azerbejdžanska sela, od kojih je Hodžali bio najveće. U Hodžaliju se nalazi jedini aerodrom u regiji i bio je važan kanal prometa humanitarne pomoći Azerima u toj regiji.

Krajem januara 1992. godine, armenska vojska je u potpunosti opkolila Hodžali, a 25. februara je započela žestoka oružana operacija okupacije mjesta.

Prema zvaničnim podacima, u masakru u Hodžaliju ubijeno je 613 civila, među kojima 106 žena i 83 djece. Teško je ranjeno 487 osoba. Armenske snage su zarobile 1.275 osoba, od kojih se 150 još uvijek vodi kao nestali.