Bedrudin Brljavac
04. maj 2019.•Ažuriranje: 04. maj 2019.
Direktor Vakufske direkcije IZ u BiH Senaid Zajimović na današnjem otvaranju ponovo izgrađene Aladža džamije istakao je da će ova džamija i ubuduće biti simbol jedinstvene BiH, javlja Anadolu Agency (AA).
"Danas je historijski dan kada šaljemo poruku mira i suživota. Aladža džamija je dragulj i biser Foče. Aladža je ponovno spomenik duhovne, kulturne, ali i civilizacijske snage", rekao je Zajimović.
Istakao je da je obnova Aladža džamije zasigurno pobjeda dobra nad zlom u BiH te dodao da će ova džamija i ubuduće biti simbol jedinstvene BiH.
"Aladža džamija je prva džamija izgrađena u klasičnom osmanskom stilu i kasnije je bila uzor mnoge kasnije izgrađene džamije u Bosni i Hercegovini. Uvrštena je u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine i na listu spomenika svjetske baštine UNESCO-a. Aladži su se divili mnogi putnici i namjernici iz svijeta i posjetile su ih mnoge značajne svjetske ličnosti", rekao je Zajimović.
Posjetio je kako je dobar čovjek finansirao izgradnju Aladža džamije čime je iza sebe ostavio trajno dobro.
"Vakuf je trajno dobro i nikada ne može u potpunosti propasti, Aladža će vječno živjeti. Ovakva dobra uvijek se i iznova rađaju kao što je i Ferhadija u Banjaluci i brojne druge koje su bile porušene pa ih je onda dobra ruka ponovo izgradila", kazao je Zajimović.
Na kraju je izrazio zahvalnost Generalnoj direkciji vakufa Republike Turske i svim drugima koji su pomogli u obnovi džamije.
"Velika zahvala Generalnoj direkciji vakufa Republike Turske jer su time pokazali da je ovo naš zajednički projekat, a zahvalan sam i domaćim vakufima koji su pomogli obnovu Aladže", rekao je Zajimović.
"Budimo uvijek graditelji, a nikada rušitelji vjerskih objekata", zaključio je direktor Vakufske direkcije IZ u BiH.
Aladža, Šarena džamija ili džamija Hasana Nezira podignuta je 1549. godine i prva je džamija u Bosni i Hercegovini izgrađena u klasičnom osmanskom stilu. Gradio ju je bliski saradnik Mimara Sinana i ono što predstavlja jednu od njenih najvećih vrijednosti jeste to što su sve kasnije džamije građene oslanjajući se na ideju Aladža džamije. Aladža je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine i na listu spomenika svjetske baštine UNESCO-a.
Nakon što je skoro pet stoljeća krasila Foču, srpske vlasti su 2. augusta 1992. godine minirale Aladžu, a fragmenti preostali iza eksplozije razbacani su po različitim lokacijama oko grada, neki dijelovi su zatrpani zemljom na gradskim smetljištima, u namjeri zatiranja svakog traga fočanskoj ljepotici.
Nakon završetka agresije na BiH, prvi fragmenti Aladže pronađeni su 2004. godine, zajedno s ostacima tijela ubijenih Bošnjaka, u masovnoj grobnici na obali Drine. Od tada do 2014. godine, kada su zvanično počeli radovi na rekonstrukciji i ponovnoj izgradnji džamije, Islamska zajednica u BiH, tačnije Vakufska direkcija IZBiH, se aktivno pripremala za njenu obnovu. Aladža je ponovno sagrađena prvenstveno uz podršku Generalne direkcije vakufa Republike Turske, koja je finansirala sve radove njene izgradnje, zatim ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, IRCICA, te brojnih drugih. Džamija je rekonstruisana po ugledu na originalnu Aladžu.
