SARAJEVO (AA) - Opredjeljenjem da ne idu u protuustavnu i antidejtonsku aktivnost, a to je blokiranje rada institucija Bosne i Hercegovine, Savez za promjene na čelu sa najvećom i strankom najvećeg kapaciteta unutar njega - SDS-om, donio je za mnoge u Republici Srpskoj možda neočekivanu, ali sasvim sigurno za dobre poznavaoce političkih prilika i kapaciteta samog Saveza, hrabru i politički mudru odluku, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH. 

"Ovo je bila dalekosežno mudra odluka za razliku od one iz septembra 2016, kada je za mene potpuno nerazumljivo, Savez za promjene odlučio da podrži jednu predizbornu aktivnost u što je i bio pretvoren referendum o Danu RS-a održan samo sedam dana prije lokalnih izbora", rekao je Zvizdić.

- Rad u skladu sa ustavnim i zakonskim nadležnostima - 

"Ovim potezom Saveza za promjene takvi radikalni stavovi, dakle, oni koji nas vraćaju u neka ranija vremena, u neke ideje 90-ih su onemogućeni, i BiH i regionu smo poslali vrlo jasnu poruku da svi želimo da poštujemo aktuelni Ustav, da poštujemo ono što je u ovome trenutku u ustavno-političko-pravnom smislu definirano Daytonom, i da na bazi toga želimo ostvariti naše bazne ciljeve kao BiH. A, to je dalji put ka EU i ekonomski razvoj, ali i nastaviti dalju saradnju sa našim prvim susjedima, posebno u ovom slučaju govorim sa Srbijom, jer imamo zajedničku konstataciju i stav da su mir i stabilnost u regionu preduvjet za bilo kakav i politički i demokratski i ekonomski i društveni razvoj. Zbog toga mislim da će institucije BiH nastaviti raditi", naveo je Zvizdić.

- Dinamika odgovora na Upitnik zadovoljavajuća - 

Ako zaista ne dođe do nekih tektonskih političkih situacija ili poremećaja u BiH, Zvizdić, navodeći da je još uvijek optimista, očekuje da će BiH do kraja ove ili početkom naredne godine dobiti kandidatski status za EU.

"Moj optimizam temeljim na par nekih činjenica, a prva je da su sve institucije u BiH odgovorile na pitanja iz Upitnika iz EK koja su u spektru njihovih nadležnosti. Sve te institucije, dakle, kantonalni, federalni i državni nivo su dostavili te svoje doprinose u Upitniku kako ih mi interno nazivamo u Jedinstevni informacioni sistem. RS to još nije uradila, ali ne vidim niti jedan razlog da to ne uradi, osim, naravno, određenog taktiziranja ili pokušavanja da se poveća takozvana vidljivost u samom procesu, čiju ulogu niko ne spori jer bazno načelo Mehanizma koordinacije evropskih integracija jeste upravo načelo poštivanja ustavnih nadležnosti", istakao je Zvizdić.

- Pričati o ekonomiji, ne politikanstvu- 

"Ako iskoristimo takav stav, takvu benevolenstvost EU, i ako mi i dalje budemo organizirani da možemo kredibilno realizirati naše obaveze, mislim da će kandidacijski status biti sasvim siguran", smatra Zvizdić.

Primjetno je i to je ono, kako kaže, što ga posebno začuđuje, da većina političkih lidera ili onih koji su jako prisutni u javnom prostoru BiH veoma malo ili skoro nikada ne govori o ekonomskim temama, ne govori o projektima, ne govori o ekonomskoj situaciji, u jednom ili drugom entitetu ili bilo kojoj drugoj razini vlasti.

Cijelo vrijeme, navodi Zvizdić, prevladavaju politička pitanja, a na tom političkom polju je improvizacija moguća na razne načine. Zvidić kaže da bi što više konkretnih pitanja o ekonomskoj situaciji i ekonomskim rezultatima trebalo postavljati onima koji bi dominantno samo da govore o političkim temama ili da izazivaju političke tenzije.

- Nema opravdanja za neodržavanje izbora u BiH 2018.-

U kojem pravcu će to ići, navodi, sada je vrlo teško prognozirati dok se ne sakupe sva moguća rješenja ili svi mogući prijedlozi, ali ističe da je sasvim siguran da će javnost biti redovno izvještavana o radu na tako važnim pitanjima za budućnost BiH.

"Naravno da u BiH treba biti oprezan, pogotovo u političkim vodama. Ono čega se ja bojim jesu ustvari te stalne političke blokade. One nisu prisutne samo po tom pitanju izbora. Predstavnici 14 stranaka su u januaru 2015. potpisali, a krajem 2014. usaglasili izjavu kojom vrlo jasno iskazuju opredjeljenje da će aktivno raditi na evropskim integracijama. Ali, ona ne smije ostati deklarativna. Isto tako su svi nivoi vlasti u istovjetnom tekstu prihvatili ekonomsku Reformsku agendu što je prvi dokument koji je u istovjetnom tekstu prihvaćen na svim nivoima vlasti, od kantona do države. Moramo se posvetiti stvarima za koje smo rekli da se sa njima jednom slažemo, da su potpisane, prihvaćene u parlamentarnim i drugim procedurama, a ne umjesto toga stalno izmišljati neke nove političke teme iz bliže ili dalje prošlosti i na bazi njih praviti stalne tenzije", rekao je Zvizdić odgovarajući na pitanje o mogućoj manipulaciji zahtjevima za izmjenama Izbornog zakona BiH s ciljem prolongiranja ili onemogućavanja općih izbora 2018.

- Infrastrukturno povezivanje sa Srbijom - 

Poručio je da ima sasvim dovoljno vremena da se izvrše eventualne izmjene, da se konačno implementira odluka Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić - Finci u punom ili nekom kapacitetu oko kojeg se dogovore svi politički subjekti i uopće građani unutar BiH i da se pripremi sve ono što je potrebno za održavanje izbora.

"Mislim da imamo dosta nerazjašnjenu i nedovoljno stabilnu situaciju u čitavom regionu. To nije pitanje samo odnosa između BiH i Srbije. Mi vidimo na neki način političke tenzije na praktično dnevnoj bazi između Srbije i Hrvatske. Imamo stalnu nervozu i tenzije u odnosima Srbije i Kosova, sada imamo prilično nerazjašnjenu i neizvjesnu situaciju samoj u Makedoniji. Opće govorimo o stanju čitavog regiona, koji će vrlo brzo, i to je neophodno, morati ući u fazu jedne ozbiljne stabilizacije koja će onda vladama, politikama zemalja regiona omogućiti da se kreiraju zajednički ciljevi", rekao je Zvizdić.

- Liberalizirati vize sa Kosovom - 

Sa Crnom Gorom, kazao je, razgovara se o rekonstrukciji željezničke pruge Čapljina - Trebinje - Nikšić, sa Hrvatskom i Crnom Gorom o Jadransko-jonskom autoputu i Jadransko-jonskom gasovodu... Istovremeno, navodi, Srbija razgovara sa Makedonijom, Albanijom, Kosovom o određenim autoputevima.

"Moramo se infrastrukturno povezati da nam to bude baza za ozbiljniji ekonomski razvoj. Nama je CEFTA omogućila promet određenih roba i vanjskotrgovinska razmjena je porasla za 75 posto u nekim sektorima. Zbog toga smo imali ideju o različitim modelima kreiranja i moguće carinske unije, pa i nekih zajedničkih vanjskotrgovinskih asocijacija, vanjskotrgovinskih komora, zajedničkih referentnih laboratorija, zajedničkih standarada za izvoz naših proizvoda. Mi smo jednostavno kompatibilni jedni sa drugima i u smislu sirovina i u smislu proizvoda, njihove kvalitete i konkurentnosti i mi ćemo ići u tom pravcu. Ono što je najvažnije i što svi ističemo jeste očuvanje mira i stabilnosti. To je ustvari cilj i to je prioritet koji nas jednostavno tjera na ozbiljne razgovore, tjera nas na dogovore, tjera nas na saradnju. U ovome trenutku mi u regiji imamo jako dobar nivo saradnje, ali mislim da on u narednom periodu treba biti obogaćen i jednom novom fazom, a to je stvaranje povjerenja između BiH i susjeda, i susjeda i BiH", rekao je Zvizdić.

- Sa Hrvatskom o otvorenim pitanjima - 

Predsjedavajući Vijeća ministara rekao je i kako su kao Vijeće ministara BiH, odnosno ministri definirali teme za zajedničku sjednicu sa Vladom Republike Hrvatske.

"Mi u ovome trenutku dorađujemo te teme sa adekvatnim obrazloženjima i vrlo brzo ćemo razmijeniti prijedloge tema sa Vladom Republike Hrvatske. Što se tiče bh. strane, teme su pitanje naše granice, to je pitanje zajedničkih infrastrukturnih projekata koji povezuju BiH i Hrvatsku, rješavanje imovinsko-ptravnih odnosa, neka pitanja koja su za nas važna kao što je moguće odlagalište nuklearnog otpada koje je izazvalo prilično veliku nervozu u BiH, pitanje izgradnje kapaciteta i standarda Pelješkog mosta, pitanje korištenja Buškog jezera... Imamo određeni broj pitanja koja mislimo da ih možemo riješiti na jedan kvalitetan način, ali isto tako bit će spremno sigurno šest ili sedam različitih ugovora, memoranduma i sporazuma koji ćemo potpisati sa Vladom Republike Hrvatske i time još jednom ustvari pokazati da je riječ o jako dobrim odnosima između dvije države", naveo je Zvizdić.

- Svako djelovanje neke organizacije protiv države mora biti kažnjivo - 

Razvoj buduće saradnje BiH i Turske, rekao je Zvizdić, će prije svega biti u jačanju ekonomskih odnosa.

"Mi smo prije nekoliko mjeseci na jednom biznis forumu kada sam bio u zvaničnoj posjeti Turskoj rekli da je naš cilj do kraja ovoga mandata da obim vanjskotrgovinske razmjene podignemo na otprilike milijardu dolara i siguran sam da ćemo u narednih godinu dana doći do te razine. To će biti kvalitetni ekonomski odnosi, nove investicije, uz svakako i političku i društvenu podršku vlastima BiH na realizaciji baznih ciljeva, a to je EU i NATO integracije", poručio je Zvizdić.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je govorio i o tome koliko i kako BiH pomaže Turskoj, prvenstveno u smislu suzbijanja djelovanja FETO organizacije u BiH, koja je optužena za pokušaj neuspjelog vojnog udara 15. jula prošle godine u Turskoj.

"U skladu sa našim zakonima, ali inače, djelovanje bilo koje organizacije koje je protivno važećim ustavima važećim i aktuelnim zakonima i zakonskim procedurama u svakoj zemlji, pa samim tim i u BiH treba kažnjivo ili treba biti potpuno kontrolisano da ne bi otišlo u pravcu koji može značajno negativno uticati na demokratske standarde i kapacitete BiH. Turska je jedna velika, dobro organizirana, ozbiljna država koja je uspjela da prevlada jedan ozbiljan trenutak, jer državni udar zaista u savremenim društvima nešto što je krajnje ozbiljno i što je moglo imati ogromne posljedice, ne samo za Tursku nego za mnogo, mnogo širi region", naveo je Zvizdić.

Jer, rekao je, Turska je zemlja sa 70-80 miliona ljudi, članica NATO-a, jedna od 20 najvećih ekonomskih sila i naravno da bi takvi tektonski poremečaji izazvali vrlo negativne uticaje na daleko širu regiju nego što je sama Turska.

"Na svu sreću i hvala Bogu, to se nije desilo. Demokratske institucije Turske su očuvane, očuvan je njihov kapacitet. BiH u tom smislu naravno svakako da treba biti vrlo, vrlo oprezna, jer poučeni takvim iskustvom ne bi smjeli dozvoliti da se uopće bilo kakva slična stvar ili bilo kakvo negativno djelovanje bilo koje organizacije širi u BiH, posebno na području BiH gdje su naše demokratske institucije još uvijek rovite u odnosu na kapacitete i organizaciju koju ima Turska. Mislim da bilo kojoj organizaciji, a nije pitanje samo FETO organizacija, nego bilo je pojava i nekih drugih, govorimo ranije o nekim paradžematima i sličnim organizacijama koje bi mogle da proizvode probleme u BiH. BiH se suprotstavila na jedan organiziran, institucionalan, demokratski način gdje su uključeni i nivoi državnih institucija i vjerske zajednice. Tako će sigurno biti i u nastavku, jer nama je najvažnije da očuvamo naše tradicionalne vrijednosti, da očuvamo demokratske principe, da očuvamo stabilnost BiH. Ako to uspijemo, a ja sam sasvim siguran da hoćemo, mi možemo dati pune garancije kao nosioci izvršne vlasti da će se ekonomski razvoj nastaviti ubrzanom dinamikom", poručio je u intervjuu za AA Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.