'Mesnevija' u Sarajevu: Poziv na put ljubavi

SARAJEVO
 
Ivana Despotović
 
„Mesnevija“ je djelo jednog od najvećih duhovnih učitelja i pjesničkih genija čovječanstva, Mevlane Dželaleddina Rumija.

Na osnovu Mevlaninih učenja osnovan je sufijski mevlevijski tarikat.
 
Hadži hafiz Mehmed ef. Karahodžić svake dvije sedmice drži ders „Mesnevije“ svima onima koje povezuje ono na čemu se zasniva Rumijevo učenje, a to je ljubav. Dersove „Mesnevije“ Karahodžić je prije držao u kući rahmetli Halida ef. Hadžimulića u sarajevskom naselju Mejtaš, a njegova vrata su uvijek bila otvorena za one koji dijele ljubav prema Bogu. Sada, Karahodžić „Mesneviju“ čita u džamiji Halida ef. Hadžimulića, svoga učitelja, pored koje se nalazi i Hadžimulićev mezar.
 
Ekipa agencije Anadolija prisustvovala je Karahodžićevom dersu u prepunoj džamiji, na koji dolaze vjernici svih uzrasta, djeca i odrasli, i pomno slušaju Karahodžićevo čitanje i tumačenje „Mesnevije“.
 
Na licima slušalaca, svakim pročitanim stihom, mogao se primijetiti spokoj koji im Karahodžić uliva. Čitajući retke na perzijskom, hadži hafiz svakom posveti dovoljno vremena prevodeći ga i za njega navodeći primjer kojim će, svojim slušaocima, najbolje objasniti njegovo značenje.
 
Slušaoci uvijek sa jednakom pozornošću i pažljivo upijaju Karahodžićevo tumačenje „Mesnevije“.
 
Po završetku dersa, hadži hafizov najstariji učenik, hafiz Velija Kukuruzović, razgovarao je sa novinarom agencije Anadolija.
 
"Više od 800 godina je prošlo otkako je Hazreti Mevlana preselio. Na ovim prostorima, u Bosni, Mevlana je bio i još uvijek je prisutan. Mevlana, sa svojom knjigom opčinio je ne samo ljude u Bosni, nego i širom svijeta. Sigurno je jedna od najpopularnijih ličnosti današnjice, a i u posljednjih 800 godina, i u cijelom svijetu", kazao je Kukuruzović, podsjetivši da se svakog 17. decembra obilježava Seb-i Arus, što u prevodu znači "Sastanak sa Voljenim", tj. kako Mevlana doživljava svoj susret sa Gospodarom.
 
U Sarajevu već dugo vremena se „Mesnevija“, kako je kazao on, govori, a sadašnji mesnevi han, nasljednik hadži hafiza Halida ef. Hadžimulića, Mehmed Karahodžić, govori je na takav način da ima puno slušalaca i onih koji vole da čuju riječi iz „Mesnevije“.
 
"Hadži hafiz Mehmed je, prije svega, velika duhovna ličnost u Sarajevu. Način na koji on to prezentira sigurno da plijeni mnoge slušače. Pogotovo kada je tematika 'Mesnevija', sigurno je da će mnogi ašici Mevlane i Mevlaninog djela biti tu da to čuju i da akceptiraju to o čemu on govori", istakao je Kukuruzović. On je dodao da je uslov prilaska redu Mevlevija ilum (znanje) te kada se gleda kroz ovaj derviški red, veliki učenjaci su pripadali ovom redu i imali značajnu ulogu u Osmanskom carstvu.
 
Hadži hafiz Mehmed, čitajući „Mesneviju“, daje primjere onoga o čemu se u „Mesneviji“ govori. Kukurzović je pojasnio da je upravo to Hz. Mevlanin pristup, jer ukoliko za nešto što slušamo dobijemo i primjer, lakše ćemo upamtiti.
 
"Hafiz Mehmed je i večeras spomenuo kako Hz. Mevlana, u svojoj 'Mesneviji', priča o piću, spominje basne, priča o životinjama... Na taj način običnom čovjeku, slušaču 'Mesnevije', pokušava približiti tematiku, koja je zapravo nešto duhovno i treba njegovu dušu da vodi u više sfere", pojasnio je Kukuruzović.
 
Rumija vole ljudi širom svijeta, bez obzira na vjeru i naciju. Razlog tome je, kako Kukuruzović navodi, to što Rumi zasniva sve na ljubavi i zaljubljenosti, te dodaje da se i u derviškoj terminologiji sve zasniva na ljubavi.
 
"Hz. Mevlana ima jedan stih koji privlači i doziva sve ljude: Dođi, dođi, ma ko da si, makar bio kršćanin, vatropoklonik, makar da si sto puta prekršio obećanje, dođi, samo dođi. Mevlana poziva na put ljubavi i, ako neko ima istinsku ljubav, ona će ga dovesti do pravog cilja", rekao je Kukuruzović, te dodao da je Hz. Mevlana "pravi majstor da čovjeka dovede do tog cilja".
 
Da Mevlanino učenje i Mesnevija, kroz ljubav na kojoj se zasnivaju, spajaju različite vjere, nacije i kulture, dokaz su i dersovi hadži hafiza Mehmeda.
 
"Prije mjesec dana dolazio je čovjek sa porodicom, koji nije musliman, ali je bio tu i slušao hafizov ders o 'Mesneviji'", istakao je Kukuruzović.
 
Kukuruzović je i najstariji učenik hafiza Karahodžića, a njegova djeca su među najmlađim učenicima.
 
"To je bilo '82. godine, prije 30 godina sam mu došao u biblioteku. Ja imam tri sina, Mehmeda, Mustafu i Huseina. Svi su dolazili slušati hafiza. Husein je još uvijek dječak i on i dalje dolazi sa mnom. Može se reći da je jedan od namlađih hafizovih učenika", kazao je Kukuruzović.
 
Onoliko dugo otkad su i Osmanlije bile ovdje, Kukuruzović kaže da se čita 'Mesnevija'. Seb-i Arus se u Sarajevu obilježava unazad 57 godina.
 
"Mesnevi hani su bili reis Džemaludin Čaušević, hadži Mujaga Merhemić, hadži Fejzulah ef. Hadžibajrić, hadži hafiz Halid ef. Hadžimulić i sada hadži hafiz Mehmed Karahodžić. Ali, sigurno je da se i ranije kazivala i da 'Mesnevij'a živi u srcima zaljubljenih", rekao je Kukuruzović, dodavši da je imao sreću da upozna čovjeka koji je toliko volio 'Mesneviju', da ju je naučio napamet.
 
"U Konyi sam sreo mesnevi hana, hafiza 'Mesnevije', Ahmed-efendiju, koga je hadži hafiz Hadžimulić poljubio u ruku. Mi smo se našli u čudu, ko je taj čovjek koga hadži hafiz ljubi u ruku. Kasnije smo saznali da je on hafiz 'Mesnevije', a njih dvojica su se prvi put sreli", pojasnio je Kukuruzović.