NATO neće dozvoliti sigurnosni vakum u Bosni i Hercegovini, jedna je od glavnih poruka upućena danas iz Sarajeva nakon susreta članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom.

Rutte je stigao u posjetu Bosni i Hercegovini usred ozbiljne političke krize u zemlji, a posjetu je započeo sastankom s članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućom Željkom Cvijanović te članovima Predsjedništva Denisom Bećirovićem i Željkom Komšićem.

- Cvijanović: Schmidt ne može spasiti BiH, ali RS i Federacija to mogu

Predsjedavajuća Cvijanović kazala je na konferenciji za novinare nakon sastanka kako je prisutna "zajednička briga jer se stvari usložnjavaju u okviru Bosne i Hercegovine".

"Ja ću reći ono što sam rekla i gospodinu Rutteu, a odnosi se na Schmita (op.a. visoki predstavnik u BiH Christian) i duboko vjerujem u to što kažem. Schmidt ne može spasiti Bosnu i Hercegovinu, ali Republika Srpska i Federacija to mogu. I mislim da treba na tom planu i da radimo", poručila je.

Cvijanović je pozdravila pojačano prisustvo EUFORA-a, kao i NATO snaga, te kazala kako smatra da je to dobro za Bosnu i Hercegovinu.

"Ovo je bila prilika da potvrdim i opredijeljenost da mi kao članovi Predsjedništva BiH želimo da saradnja među Oružanim snaga Bosne i Hercegovine i NATO-a bude dobra, da se nastavlja, ona je već dobra i svi su izjasnili da je u suštini tu nema nikakvih problema", kazala je Cvijanović, te dodala:

"Ono na što sam ukazala jeste da ne treba da se uvlače Oružane snage u bilo kakvu političku diskusiju."

Poručila je i to kako nije moguće mimo zakona odlučivati niti angažovati Oružane snage BiH.

"Kriza nas je dovela u situaciju da sad svi imamo glavobolju u okviru BiH. Mislim da je bilo apsolutno nepotrebno. Mislim da je važno da gradimo svoje dodatno razumijevanje i sa NATO snagama, ali isto tako i sa svima koji su ovdje prisutni i koji žele da budu dobronamjerni prema BiH", kazala je Cvijanović.

- Bećirović: NATO neće dozvoliti sigurnosni vakum u Bosni i Hercegovini

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović je istakao kako se lično uvjerio da je generalni sekretar NATO-a veliki prijatelj euroatlanske i multietničke Bosne i Hercegovine, napominjući kako je "današnji sastanak s generalnim sekretarom NATO-a veoma ohrabrujući za sve građane i narode Bosne i Hercegovine".

"Generalni sekretar NATO-a je ukazao na pet ključnih tačaka. Prvo, da postoji trajna predanost NATO-a Bosni i Hercegovini. Da je veoma važno i za NATO i za cijelu Evropu i regiju da postoji stabilna Bosna i Hercegovina. Veoma je bitno da je generalni sekretar NATO-a vrlo jasno rekao da podržava nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Jedna rečenica je posebno važna za sve ljude u našoj zemlji, a to je da NATO ne prihvata i da neće dozvoliti sigurnosni vakum u Bosni i Hercegovini. To je možda ključna poruka", rekao je Bećirović.

Još jedna, kako je kazao, veoma važna poruka za stabilizaciju prilika u Bosni i Hercegovini je poruka generalnog sekretara koju je prenio i na sastanku, a to je "puna podrška ulozi i mandatu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini".

Bećirović je na kraju konstatovao kako su institucije države Bosne i Hercegovine spremne da brane ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

"Institucije međunarodne zajednice postoje na bazi Dejtonskog mirovnog sporazuma i veoma je važno da sarađuju i da zajedno odbranimo mir i stabilnost u ovom dijelu Evrope. Od destabilizacije ovog dijela Evrope jedinu korist bi imala Moskva", zaključio je Bećirović.

- Komšić: Bosna i Hercegovina treba izdvajati veći iznos novca za sektor odbrane

Član Predsjedništva Željko Komšić rekao je kako je spreman potpisati sve ono što su danas mogli čuti od Ruttea na sastanku sa Predsjedništom Bosne i Hercegovine.

Komšić je ukazao na važnost odgovornosti članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine za opštu klimu u zemlji.

Rekao je kako je potrebno ukazati na stvar koju niko ne pominje, a o kojoj je bilo govora na današnjem sastanku a "to je potreba da Bosna i Hercegovina izdvaja veći iznos novca za sektor odbrane kako bi mogli pratiti NATO standarde kad već govorimo o tome da hoćemo da budemo zemlja punopravna članica NATO-a. Iznos sredstava za odbranu nije ni blizu onog nekog zvaničnog ili nezvaničnog standarda od dva posto GDP-a na godišnjem nivou".

Politička kriza i napetost u Bosni i Hercegovini intenzivirana je usvajanjem, a potom i potpisivanjem ukaza o provedbi spornih zakona u bh. entitetu Republika Srpska, kojim je u tom dijelu zemlje zabranjen rad nekih od državnih institucija.

Ukaze je potpisao entitetski predsjednik Milorad Dodik, ranije osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH. Ustavni sud BiH je zakone privremenom mjerom stavio van snage.