Ylva Johansson, komesarka Evropske unije za unutrašnje poslove danas u Sarajevu je istakla da je primjetan napredak Bosne i Hercegovine u upravljanju migracijama, u šta se uvjerila na licu mjesta u Bihaću, ali i da je neophodno ojačati kapacitete državnih institucija kako bi se stanje dodatno poboljšalo, u čemu će BiH imati bezrezervnu podršku EU, javlja Anadolu Agency (AA).

Johansson je nakon današnjeg susreta sa Zoranom Tegeltijom, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH te njegovom zamjenicom i ministricom vanjskih poslova Biserom Turković, poručila da EU ostaje blizak partner BiH na njenom evropskom putu.

“Ne mogu da ne naglasim značajan napredak koji je ostvaren. Pozdravljamo korake u pravcu usvajanja legislative za javne nabavke, ali smo se tokom sastanka najviše fokusirali na pitanja migracija i sigurnosti, koji su najvažniji dio mog resora“, istakla je ona.

Dodala je da je nedavno predstavila novi pakt o migracijama i azilu na nivou EU, koji bi trebao označiti novi početak u toj oblasti. No, potrebno je da osigura saglasnost svih zemalja članica za realizaciju novog pristupa.

“U svakom slučaju pakt ima nekoliko elemenata, jedan od njih je da su migracije oduvijek bile prisutne, i da će ubuduće biti prisutne i njima je potrebno adekvatni upravljati“, kazala je Johansson.

Prema njenim riječima druga stvar je da su se migracijski tokovi u posljednje vrijeme promijenili, posebno u odnosu na 2015. godinu kada je u EU stiglo oko dva miliona izbjeglica iz Sirije, koje su bježale od rata.

“Sada se situacija promijenila, imamo mnogo manji broj regularnih dolazaka, uglavnom dolaze migranti iz drugih zemalja. Oni ne ispunjavanju uslove za izbjeglički status. Jedan od mojih prijedloga je da se osobe koje dolaze iz zemalja porijekla koje imaju nisku stopu odobravanja azila i boravka već na samim granicama podvrgavaju procesu odobravanja azila kroz granične procedure. Treća stvar je da trebamo imati jasnu distinkciju između kategorija onih koji ispunjavaju uslove za ostanak i onih koji neće dobiti pozitivnu odluku za odobrenje azila. Takvim ljudima je potrebno omogućiti što brži povratak u zemlje porijekla, što nas neminovno dovodi do pitanja readmisije“, naglasila je Johansson te dodala da su to najvažniji prioriteti iz njenog pakta za koje smatra da su primjenjivi i na BiH.

Komesarka za unutrašnje poslove EU poručila je da je došla u BiH kako bi poslala dvije snažne poruke.

“Evropska unija ostaje snažan i pouzdan partner BiH u jačanju kapaciteta za upravljanje migracijama i, kao što je naglasio predsjedavajući Vijeća ministara, ova zemlja ima dužnost da odgovori na zahtjeve migracija i otud potreba za jačanjem kapaciteta institucija na nivou BiH za bolje upravljanje migracijama. Još jedna važna stavka je da je potrebno da svi u ovoj zemlji podnesu svoj dio tereta kada su u pitanju migracije“, rekla je Johansson i dodala:

“Imala sam priliku da posjetim Bihać i privremeni kamp Lipa, gdje sam se sastala sa ljudima na terenu. Očigledno je da je dosta poboljšanja koja su zabilježena u međuvremenu što je ohrabrujuće. Ali, ne mogu da ne naglasim da se krizna situacija koju smo imali sa kraja prošle godine svakako mogla izbjeći da su postojali bolji kapaciteti i bolje upravljanje migracijama.“

Istakla je da su migracije po definiciji pitanje koje je prekogranično te da je stoga neophodna prekogranična saradnja različitih zemalja.

“Neminovno tu je i sigurnosni aspekt koji ne treba zanemariti. Vidimo organizovane kriminalne grupe koje djeluju preko granica i otud potreba unapređenja saradnje u oblasti sigurnosti. Pozdravljam nedavno postignuti sporazum sa Europolom, koji će omogućiti unapređenje naše policijske saradnje.

Nadam se da ćemo u narednom periodu imati aktivaciju zajedničkih operacija putem još jedne od naših agencija zaduženih za granice Frontexa“, zaključila je komesarka za unutrašnje poslove EU.