Dennis Gratz izjavio je da je islamofobija gorući problem u Evropi, i da će njeno obuzdavanje i prevazilaženje biti značajan izazov, javlja Anadolu.

Dennis Gratz je široj javnosti poznat kao političar. Trenutno je zastupnik Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Ono što je manje poznato jeste njegov naučni angažman. Gratz je 2007. godine u Hamburgu, odbranio doktorsku disertaciju “Elitocid u Bosni i Hercegovini 1992-1995“, koju je na njemačkom jeziku objavila izdavačka kuća Nomos iz Baden-Badena.

Nakon povlačenja iz politike 2018. godine, Gratz je jedno vrijeme živio u Njemačkoj, gdje je radio kao šef odjeljenja u Gradskoj upravi Koln.

U razgovoru za agenciju Anadolu, Gratz je govorio o elitocidu, kao aspektu genocida nad Bošnjacima u periodu 1992-1995, zatim o svojim motivima za povratak u Bosnu i Hercegovinu, kao i o trendu iseljavanja mladih u zapadnoevropske zemlje. Jedna od tema razgovora jeste i islamofobija u regionu i Evropi.

“Odbrao sam temu svoje doktorske disertacije, po osnovu iskustva svoje porodice. Moja majka vuče korijene iz Foče i Zvornika. Dio moje porodice, Smajovići, koji su iz Foče bili su, kao i drugi fočanski Bošnjaci, žrtve genocida, a dio njih se prvi našao na udaru, jer su bili imućniji i utjecajni u svojoj sredini. Kasnije sam kroz istraživanje uvidio da se u svim sredinama koristila ista matrica. Riječju, obezglavljivanje zajednice“, kazao je Gratz.

- Elitocid je bio sastavni i uvodni dio genocida -

Dodao je da su, po upadu u gradove, agresorske snage prvo ubijale lokalne uglednike.

“Prioritetne mete agresorske vojske i paravojnih formacija su bile lokalne vođe do kojih bi došli, uglavnom članovi lokalnog političkog rukovodstva, zatim imami, profesori, privredni funkcioneri, novinari i svi drugi utjecajni Bošnjaci za koje su vjerovali da mogu organizovati otpor. Elitocid je bio sastavni i uvodni dio genocida“, rekao je Gratz.

Kako ističe, glavni dio disertacije najviše tematizira iskustva bošnjačkih zajednica, tokom genocida u Zvorniku, Foči i Prijedoru, a autor se bavi i Bijeljinom, Višegradom i Sanskim Mostom.

“Neposredno pred početak napada, u proljeće 1992, lokalne organizacije Srpske demokratske stranke su napravile liste s imenima pripadnika lokalne bošnjačke elite, koje je prve trebalo eliminisati. Čuveni je slučaj čelnog čovjeka Prijedora Muhameda Čehajića (SDA, op.a.), jednog divnog, plemenitog čovjeka, koji je svim silama nastojao da sačuva mir u gradu, ali je među prvima odveden u logor, a njegovi posmrtni ostaci su pronađeni kasnije u jednoj masovnoj grobnici“, kazao je Gratz.

Navodi da je projekat genocida nad Bošnjacima u nerazdvojnoj vezi sa idejom uništenja države Bosne i Hercegovine.

“U presudi Ostoji Stanišiću i Marku Miloševiću, pred Sudom BiH, navodi se svjedočenje jednog od preživjelih Srebreničana, koji kaže da je Ratko Mladić, na livadi u Sandićima, kazao zarobljenima: 'Gdje vam je država? Gdje su Alija Izetbegović i Silajdžić? Gdje su vam zapovjednici, Naser i Zulfo Tursunović? Nemate vi ovdje svoje države'. To nije slučajna formulacija. Logika je jasna: uništenjem države BiH bošnjački narod postaje nezaštićena ii raštrkana masa koju je moguće izbrisati s lica zemlje. I obratno, uništenjem bošnjačkih zajednica pokušala se ukloniti mogućnost opstanka države u dolinama Drine i Sane“, ističe Gratz.

Naš sagovornik skrenuo je pažnju i na nalaze Haškog tribunala da se ratno rukovodstvo Republike Srpske odlučilo na masovna pogubljenja, a ne samo deportaciju, shvativši da bi se, nakon potpisivanja mira, bošnjačko stanovništvo moglo vratiti u Srebrenicu i Prijedor, te ugroziti srpsku demografsku i političku prevlast, što se kosilo sa suštinom Republike Srpske, kako su je zamislili njeni stvaraoci.

“Cilj je bio uništiti što veći dio demografske supstance bošnjačkih zajednica, a istovremeno traumatizirati prostor, kako se preživjeli ne bi mogli vratiti na zacrtanu teritoriju 'Srpske BiH', kako je isprva nazvana ta tvorevina. Haški tribunal u presudi Radislavu Krstiću kaže da su snage bosanskih Srba bile svjesne katastrofalnih posljedica nestanka dviju ili triju generacija muškaraca za opstanak patrijarhalne zajednice, te su ih pobile upravo zato da bi onemogućile bilo kakav 'djelotvoran pokušaj muslimana da vrate teritoriju'“, kazao je Gratz.

Također je rekao da je, u periodu nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, odbijanje rukovodstva Republike Srpske da prihvati BiH kao funkcionalnu državu najveći problem.

“Permanentne političke krize sprečavaju razvoj države i stvaraju klimu koja tjera mlade ljude da napuštaju BiH. Naš najveći izazov je kako da zadržimo mlade, jer ako uzmemo u obzir trenutne demografske trendove suštinsko je pitanje koliko će ovdje ljudi živjeti za 30 ili 50 godina“, kazao je Gratz.

Dodao je kako je ključno stvarati pretpostavke za mlade, obrazovane i sposobne ljude da ostaju u domovini.

“Ja sam od 2019. godine živio nekoliko godina u Kelnu, gdje sam radio u gradskoj upravi Kelna. Nakon nekoliko mjeseci, na mjestu namještenika, Nijemci su mi ponudili da radim kao šef jednog od odjeljenja i izuzetno sam ponosan na te tri godine. Ipak, moja odluka da se vratim u Bosnu i Hercegovinu govori šta osjećam. Mi nismo ništa manje sposobni od Nijemaca, jedino što nam nedostaje jeste da bolje organiziramo naše odnose i uredimo naše društvo, kako bismo imali ovdje sve ono zbog čega mladi iseljavaju u zapadne zemlje“, istakao je Gratz.

- Gorući problem u Evropi –

Islamofobija je, kako ističe Gratz, gorući problem u Evropi, te će njeno obuzdavanje i prevazilaženje biti značajan izazov.

“Mislim da je, na kontinentu i u anglo-saksonskom svijetu drugačije stanje. Vi imate na mjestu gradonačelnika Londona naprimjer. Sadiqa Khana, koji je musliman. To je još uvijek nezamislivo kada je riječ o kontinentalnim evropskim državama. Mislim da su Britanija i SAD daleko ispred, po pitanju zaštite vjerskih prava, dok je u Evropi, naročito centralnoj islamofobija jaka, i naročito na Balkanu. Na koncu, svjesni smo negativnog odnosa vlasti Srbije, Hrvatske, kao i evropskih desničara poput Orbana (mađarski premijer Viktor, op.a.) prema islamu i muslimanima u BiH. Naš saveznik u borbi protiv islamofobnih predrasuda uvijek su bili liberalni i lijevi krugovi na Zapadu“, kazao je Gratz.

Dodaoje da je zabrinjavajuće što desničarski ekstremisti i bijeli supremacisti, koji slijede ideologiju Andersa Breivika i Brentona Tarranta, sve češće se oslanjaju na ideologiju počinilaca i glorifikatora genocida u Srebrenici.

“Vidjeli smo i prilikom nedavnih protesta u Britaniji da ni oni nisu imuni, a naročito je zabrinjavajući trend što neofašističke grupe sve češće govore o Srebrenici 2.0, kao modelu rješavanja 'muslimanskog pitanja'. Siguran sam da većina ljudi na Zapadu ne dijeli to mišljenje i da će biti potreban zajednički odgovor svih progresivnih ljudi na Zapadu da se izborimo protiv te pošasti“, poručio je Gratz.

Dalje je kazao da nikada neće zaboraviti način na koji se novozelandska premijerka Jacinda Ardern solidarisala sa muslimanima u toj državi, nakon terorističkog napada na džamiju od strane desnog teroriste Brentona Tarranta, kojeg je inspirisao lik i djelo Radovana Karadžića.

“Vjerujem da će liberalna politika koju simbolizira Ardern, a kojoj i sam pripadam, nadvladati, a da će islamofobni esktremizam otići na smetljište historije“, kazao je Gratz.

- Sarajevo ima ogroman potencijal za razvoj -

Na kraju razgovora, Gratz, koji je i kandidat za načelnika sarajevske općine Centar na predstojećim lokalnim izborima, kazao je da bi najbolje bilo naći način da se sredi stanje u BiH i zadrže mladi ljudi.

“Mi trenutno nemamo stanje koje bi zadržalo naše mlade. Dovoljno je vidjeti u kakvom stanju je Sarajevo, kao naš glavni i najbogatiji grad. Sarajevo nije dovoljno čisto, uređeno, nema sadržaja, neposredno životno okruženje nije dovoljno sigurno za djecu. Infrastruktura u općini Centar je u raspadu. Nevjerovatno da se fasade osipaju na glavu prolaznicima, ili da urbana naselja nisu priključena na kanalizacionu mrežu. Ili da se doslovno raspada ulica između Predsjedništva i Ministarstva vanjskih poslova, u kojoj svečano dočekujemo strane državnike. Što je najgore, Sarajevo ima više novca nego ikada, ali lokalna vlast ne radi“, kazao je Gratz.

Smatra da Sarajevo ima ogroman potencijal za razvoj, zahvaljujući nizu komparativnih prednosti, ali da je potrebno usmjeriti energiju u pravcu razvoja.

“Kada bismo imali sigurnije, čisto i sređeno Sarajevo siguran sam da bi to značajno doprinijelo i savladavanju retrogradnih sila, koje na višim nivoima neprestano pokušavaju potkopati državu. Ključna stvar je da ih u što većoj mjeri pobjeđujemo u ekonomiji, razvoju, obrazovanju, zdravstvu, kvalitetu života. Cilj je da toliko budemo bolji od njih, da imamo više resursa i snage da samo od sebe bude jasno da ne mogu nauditi ovoj državi“, zaključio je Gratz.