Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, koji je jučer bio na sastanku s zvaničnicima Europske unije u Briselu, izjavio je kako je EU zadovoljan, čak i iznad prosjeka zadovoljan onim što radi aktuelni saziv Vijeća ministara BiH, javlja Anadolu.

Helez je danas posjetio Regionalni ured agencije Anadolu (AA) za Balkan sa sjedištem u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, gdje su ga dočekali direktor Regionalnog ureda za Balkan Hakan Celik i glavni i odgovorni urednik agencije Zlatan Kapić.

U razgovoru s novinarom Anadolu, Helez se dotakao sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje EU i zvaničnika Bosne i Hercegovine, održanog jučer u Briselu, kojem je prisustvovao. Osim Heleza, u Briselu su bili prisutni i predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto te ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.

Na pitanje kako je zadovoljan pomenutim sastankom i šta je on značio u kontekstu unapređenja odnosa BiH i EU-a, Helez je kazao kako je to bio sastanak čiji su domaćini bili najviši zvaničnici EU-a i ključni ljudi u kontekstu europskog puta Bosne i Hercegovine, koja je u decembru 2022. dobila kandidatski status.

„S nama su razgovorali o onome što smo uradili. Mene je iznenadilo da su oni zadovoljni, dobrim dijelom zadovoljni, čak zadovoljni iznad nekog prosjeka“, rekao je Helez, podsjećajući na to da je prošli saziv Vijeća ministara bio blokiran.

- I Mađarska dijeli mišljenje ostalih članica EU-a -

Napominjući kako je novi saziv Vijeća ministara dosad usvojio značajne zakone, strategije i odluke, Helez je rekao kako su „oni (EU) zadovoljni tempom kako radi Vijeće ministara”.

“Ja iskreno nisam zadovoljan i znam da može puno bolje”, rekao je Helez.

Podsjetio je kako je nakon jučerašnjeg sastanka usvojena i zajednička izjava svih 27 članica EU-a, koju je moguće pronaći na stranici EU-a. Helez je podvukao kako je to prvi put da svih 27 članica ima puni konsenzus kada je u pitanju BiH.

“Pozitivno me iznenadilo da i oni koji su prije bili bliži Miloradu Dodiku, kao što je Mađarska, svi su bili jedinstveni. U četvrtom pasusu zajedničke izjave ističe se kako zabrinjava, kako se osuđuje i neće biti dozvoljeno da RS nastavi antiustavno, antidejtonsko i secesionističko djelovanje unutar BiH”, pojasnio je Helez.

Dodao je kako je također naglašeno da je Bosna i Hercegovina jedinstvena, suverena, multietnička država sa stabilnim granicama, te kako oko BiH, što se njih tiče, nema nikakve dileme.

Helez je ispričao kako je za Košarca bio sporan poziv EU-a da svi u BiH trebaju priznati genocid u Srebrenici, i da se poklone svim žrtvama, ali je bilo i nekih drugih zamjerki za koje je traženo da se izbrišu.

Navodeći također kako je Košarac tražio da se neke stvari iz izjave izmijene ili izbrišu i da predstavnici BiH zasebno usvoje svoj dokument, Helez je kazao kako je bio izričit u tome da se usvoji dokument koji je sastavio EU, koji su na kraju podržali Helez i Krišto, dok je Košarac bio protiv.

Helez je dodao i to kako je Košarac u svom govoru u Briselu jasno rekao da su predstavnici RS-a za EU, da su za 14 prioriteta, te kako je tvrdio da RS nije izazvao ustavnu krizu u BiH.

“Oni (zvaničnici EU-a) su ponovili da je isključivi krivac Dodik i NSRS i da to neće više tolerisati”, poručio je Helez.

- "Steže se obruč oko Milorada Dodika" -

Napomenuo je također kako je u Briselu imao i kraće bilateralne razgovore s europskim komesarom za susjedstvo i proširenje Oliverom Varhelyijem.

“Tada je rekao da se steže obruč oko Milorada Dodika u finansijskom smislu, da već kasne plate prosvjetnim radnicima, penzije i da je to već na izmaku snaga”, rekao je Helez.

Na kraju je prenio kako je u međuvremenu Dodik poslao i određeni dokument o deeskalaciji odnosa u BiH, međutim, kako je rekao, to niko nije pročitao, jer dokument nije stigao s državnog već s entitetskog nivoa.

“To je više, onako, sa podsmijehom dočekano i svi su svjesni da on napravi krizu, i onda bio to da mijenja i da on bude spasilac BiH. To nismo ni razmatrali i nije bilo na dnevnom redu”, zaključio je Helez.