Izetbegović: SDA smatra da razgovore o formiranju vlasti treba da vode pobjednici izbora

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je da je izborni rezultat koji je postigao SDA na nedavno održanim izborima jedan od najboljih u posljednje dvije decenije, javlja Anadolu Agency (AA).

U Sarajevu je u nedjelju održana sjednica Predsjedništva Stranke demokratske akcije (SDA), a jedna od tema sjednice je bila analiza rezultata opštih izbora održanih 2. oktobra i izmjene Izbornog zakona BiH.

"SDA je ubjedljivi pobjednik i imat će najviše mandata u parlamentima na svim nivoima vlasti što je izuzetan uspjeh. Predsjedništvo SDA smatra da razgovore o formiranju vlasti treba da vode pobjednici izbora i u tom smislu su formirani timovi koji će krenuti s tom vrstom pregovora", kazao je čelnik SDA nakon sjednice stranačkog predsjedništva.

Potom je komentarisao i izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je u izbornoj noći nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

- Diskriminacije i aparthejd u Republici Srpskoj -

"Imamo stare vitalno važne presude Evropskog suda za ljudska prava i presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine po apelaciji Komšić koje je visoki predstavnik ignorisao. Imamo stare poznate diskriminacije i aparthejd koji žive Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj koje je visoki predstavnik ignorisao i fokusirao se samo na ono što je traženo apelacijom Bože Ljubića. Ovom odlukom se izašlo u susret isključivo zahtjevima HDZ-a, omogućivši im da budu nezaobilazan faktor u budućem formiranju vlasti", smatra Izetbegović.

Upozorio je da bošnjački i hrvatski narod u RS-u polako prestaju biti politički faktori u tom bh. entitetu.

"Pozivamo OHR da eliminiše diskriminatorska rješenja gdje Hrvati i Bošnjaci mogu doći u situaciju da izgube mehanizme zaštite vitalnog nacionalnog interesa u entitetu RS", rekao je on.

Potom je komentarisao eventualne pregovore i susret sa liderom HDZ-a Draganom Čovićem.

"Pregovori tek treba da krenu, još uvijek nemamo finalne rezultate. Mi smo otvoreni za sve. Treba napraviti stabilne vlade sa jakom podrškom u parlamentima. Ja još nisam dobio poziv od Čovića i još uvijek su to kontakti na nivou sekretara stranaka. Vrlo rado ću se sastati s njim", kazao je Izetbegović.

Potom se novinarima obratio predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, koji je komentarisao odluku Visokog predstavnika o izmjenama Izbornog zakona.

Istakao je kako se ovakvim izmjenama štiti jedna stranka, a to je HDZ.

"Smatram da, ako je motiv bio da se implementira odluka u predmetu 'Ljubić', nije bilo potrebe za donošenjem ovakve odluke. Ako je Visoki predstavnik htio da digne na nivo zakona, mogao je prepisati odluku koja je donesena ranije. Cilj nametnutih odluka je da se na neki način protežira HDZ, jedna politička stranka. Kad se pogleda struktura delegata, broj, to je jasno vidljiva stvar i oko toga nema nikakve dileme", kazao je Džaferović.

- Džaferović: Popis iz '91. za sve entičke izračune -

Naglasio je da je nametnutim odlukama izmijenjen "elementarni princip".

"Kod izračuna vezano za etničku pripadnost primjenjuje popis iz 1991. godine. Napravljen je izuzetak, ostala je norma u Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, ali u pogledu sastava Doma naroda Parlamenta Federacije BiH se primjenjuje popis iz 2013. godine. Tom elementarnom normom cilj je realizacija Aneksa 7 i taj popis se mora primjenjivati za sve etničke izračune, naročito kada je vlast u pitanju, sve dok se ne provede Aneks", kazao je Džaferović, koji se potom dotakao problema primjene popisa stanovništva za određene odluke.

"To je jedan poseban problem o kojem će se u narednom vremenu govoriti, zašto se posegnulo za takvim rješenjem kada je u pitanju federalni Dom naroda. Ono što je potrebno istaći je stvar koja se ne tiče odluka ustavnih sudova ni presude 'Ljubić'. Visoki predstavnik je za entitet Federaciju BiH propisao da predsjednik entiteta i vlade ne mogu biti iz istog naroda. Problem je što uopće takvu normu prilikom ovih izmjena nije unio u Ustav RS-a. Tamo ta mogućnost ostaje. Pitam se, zašto je to zapravo tako urađeno, to je dodatna asimetrija. Cjelovita BiH zahtijeva cjelovita rješenja kada je u pitanju zaštita konstitutivnih naroda i svih drugih", kazao je Džaferović.

Napomenuo je također da odluke Schmidta ne uklanjaju elementarne diskriminacije.

"Nema efikasne zaštite vitalnih nacionalnih interesa bez simetričnih rješenja. Mi smo to stalno govorili. Propisati jedinstvenu listu za oba entiteta, a onda jednom ostaviti mogućnosti za realizaciju, i u drugom entitetu uspostaviti mehanizme koji će spriječiti realizaciju je elementarna diskriminacija", istakao je Džaferović.