Postalo je, blago rečeno, čudno komentarisati izjave pojedinih ljudi iz HDZ-a i HNS-a, jer pokušavaju, kao što smo vidjeli, ponovo osporiti izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Milan Dunović, potpredsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH (FBiH) i potpredsjednik Demokratske fronte (DF) na stavove HDZ-a BiH i HNS-a da neće sarađivati sa Komšićem, kao i da DF za njih nije poželjan politički partner.

"Potpuno je čudno komentarisati poziciju da jedna politička stranka, u ovom slučaju HDZ BiH, izlazi na izbore, ima svog kandidata za člana Predsjedništva BiH, a onda nakon izbora, kada vide da njihov kandidat nije pobijedio, kažu to ništa ne vrijedi, taj Izborni zakon ne valja i traže da se poništi izbor zato što je izabran Željko Komšić. Razumijem političko nezadovoljstvo pojedine stranke, ali ono što je opasno u BiH jeste kada se jedna politička stranka ili jedna nevladina organizacija, a HNS to jeste, sklanja iza jednog naroda. Mislim da zloupotrebljavaju jedan narod i u takvoj varijanti najveću štetu zapravo prave Hrvatima kao jednom narodu koji živi u BiH, a stavljaju nekako, da tako kažem, metu na čelo Hrvatima, jer pokušavaju reći da sve što HDZ BiH uradi da je to isključivo volja Hrvata, a da svi drugi političari u bilo kojoj političkoj stranci koji jesu Hrvati nemaju zapravo ni pravo na političko djelovanje. To vidim kao napad na ljudski integritet i na pravo za političko djelovanje upravo prema Hrvatima koji nisu članovi HDZ-a BiH. Isto se odnose i prema Željku Komšiću koji je legalno i legitimno izabran za člana Predsjedništva BiH. Da li HDZ BiH time negira hrvatstvo ko nije član HDZ-a BiH i da li zapravo negira državu ukoliko pokušava negirati izbor člana Predsjedništva BiH. To je zaista opasna intencija", navodi Dunović.

- Vlast u BPK i NiP -

Kaže da ono što je definitivno jeste da je Demokratska fronta ostvarila relativno dobar rezultat na netom održanim općim izborima u BiH.

"Imali smo rast na određenim nivoima. Ponovno imamo člana Predsjedništva BiH, izabran je Željko Komšić. Otprilike po ovim preliminarnim rezultatima ima isto glasova kao što je imao 2018. godine. Dakle, ni tu nije bilo pada. Što se tiče državnog nivoa, Parlamentarne skupštine BiH ostat će isti broj mandata - tri, a imamo nešto više glasova nego prošli put. Na federalnom nivou smo možda ostvarili i najveći rast. Imali smo deset zastupnika, a sada je koliko vidimo 12, a možda i 13 zastupnika iz DF-a. To je rast preko 20 posto. U kantonima je također dobar izborni rezultat. Nekako su uvijek svjetla javnosti uperena u Kanton Sarajevo. Prošli put smo imali jedva, da tako kažem, tri mandata. Naime, treći je nakon glasova putem pošte osiguran. U ovom momentu vjerovatno da ćemo imati četiri mandata. Tako da je Demokratska fronta pokazala da smo imali principijelne, državotvorne politike i građani su očito to prepoznali. Šta će dešavati prilikom formiranja vlasti, to pitanje će definisati Predsjedništvo Demokratske fronte. Mi sjednicu još uvijek nismo zakazali. Ona će se održati nakon potvrđenih rezultata općih izbora", rekao je Dunović.

Ono što može već sada reći ,jeste situacija vezano za Kantonu Sarajevo.

"Pošto je bilo često upita da li će DF da bude sa SDA ili ne, mi smo rekli vrlo jasno kada je u pitanju Kanton Sarajevo. Nećemo biti ni sa SDA, a ni sa NiP, jer mi smatramo da su obje te stranke zapravo etničke i da bi se vlada mogla napraviti u Kantonu Sarajevo, konkretno, bez etničkih stranaka", istakao je Dunović.

Govorio je i o tome zašto DF, iako je to najavljeno, nije pristupio potpisivanju sporazuma o koaliciji u Bosanskopodrinjskom kantonu.

"Po mom mišljenju, ono što se desilo u Bosanskopodrinjskom kantonu je ishitreno. Prije objave rezultata prave se koalicije od puno stranaka. Mislim da se radi o sedam stranaka koje su potpisale sporazum. Po mom mišljenju, na kantonalnom nivou sedam stranaka je nešto što jako teško može funkcionisati. Smatrali smo da to nije potreba da se građanima Bosanskopodrinjskog kantona rješavaju egzistencijalna pitanja, pitanja funkcionisanja vlasti na nivou kantona već je to izgledalo na jednu trgovinu. I moglo se vidjeti i nakon tog potpisanog sporazuma, nakon nekih izjava u medijima da je zapravo bio cilj Dom naroda Parlamenta FBiH i da je nekako bilo evo idemo svi skupa, a cijena je da NiP delegira jednog Bošnjaka iz kantonalne skupštine u Dom naroda Parlamenta FBiH. Dom naroda Parlamenta FBiH će, očito je, biti ključ za formiranje Vlade FBiH i ostaje nejasno nakon odluke visokog predstavnika za BiH kako će to izgledati, ostaje čak nejasno i to kako će se popunjavati Dom naroda. U medijskom prostoru su se pojavljivali neki dokumenti pa je po njima očito definisano da će kao osnova biti uzet popis iz 2013. godine. U DF-u smatramo da je popis 2013. dok se koristi za imenovanje Vlade FBiH istovremeno popis iz 1991. nešto što je protuustavno. Član Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a Željko Komšić je iz tog razloga podnio apelaciju pred Ustavnim sudom BiH na odluke visokog predstavnika za BiH", istakao je Dunović.

Dao je i pojašnjenje o tome da li je za DF kao partner poželjan SDP, a nije NiP ili neko drugi, odnosno ko su "sporni" partneri za vlast sa tom strankom.

"Da bi bolje pojasnio to pitanje i dao bolji odgovor, moram se vratiti na one procese koji su se dešavali 2018. godine nakon izbora. Poznato je da smo u tom momentu imali formiran BH blok koji su sačinjavali DF, SDP i Naša stranka. U tom momentu BH blok je bila najjača snaga na nivou FBiH, sa 33 zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Međutim, u tom momentu SDP i Naša stranka su donijeli odluku da oni ne žele ići u vlast jer bi u vlasti morala biti i SDA. Čak smo slušali i neke izjave pripadnika političkih opcija iz BH bloka koju su govorili, uredu, možemo sa HDZ-om BiH, ali zašto SDA. Meni to sa vremenskim otklonom od četiri godine liči na to, evo možemo li mi biti SDA umjesto SDA. Ako ćemo praviti u državi takve politike da jedna stranka zamjenjuje drugu onda me to podsjeća na varijantu dajte mi njihove pozicije. Mi smo u tom momentu smatrali da je od izuzetne važnosti da određene propise kako na federalnom tako i na državnom nivou učešćem u vlasti kanališemo i pokazalo se nakon četiri godine da mi kao stranka nismo odstupili od tog puta. Govorim prvo tu o izmjenama Izbornog zakona BiH gdje slobodno mogu reći da je Demokratska fronta bila najglasnije i najprincipijelnija. Jer, kada god su bili pregovori u kojima je posredovala međunarodna zajednica, uvijek su se u javnosti pojavljivale sumnje kako će postupiti SDA, kako će postupiti SDP, Naša stranka... Nikada nije bilo upitno šta će uraditi DF. To je bio jedan od glavnih razloga za ulazak u vlast. A, drugi jako važan razlog je bio put BiH ka NATO savezu. I vidjeli smo da je i tu postignut ogroman napredak zahvaljujući članu Predsjedništva BiH Željki Komšiću koji je imao podršku i od zastupnika i na državnom i na federalnom nivou vlasti", istakao je Dunović.

- Osporiti odluke visokog predstavnika -

Navodi da je BH blok tada ušao u vlast mislim da bi svi ti procesi bili puno bolji i brži i lakše bi se provodili.

"Tako važi i za ovaj izborni ciklus. Očito je da je SDP kao stranka koja ima slične ideološke politike kao i Demokratska fronta odlučila krenuti nekim drugim putem. To je njihov izbor, ne ulazim u njihove odluke. Ali, mislim da su ta razmimoilaženja u pogledima na neke političke procese u BiH zapravo krenula 2018. godine", rekao je Dunović.

O DF-u kao mogućoj opozicionoj stranci ima vrlo jasan stav.

"Ne, apsolutno, tu mogućnost ne isključujemo. DF je pokazao, mi nismo neko ko priča šuplje priče. Mi smo pokazali da ne moramo biti vlast. Mislim da smo jedina politička stranka koja je dobrovoljno napustila Vladu FBIH 2015. godine kada smo izrazili ozbiljna neslaganja sa tadašnjim partnerima u federalnoj vlasti. Tako i sada ukoliko ne možemo provoditi državotvorne politike, ukoliko ne postoje partneri, namjerno ne kažem koalicije, jer koalicija bi u političkoj teoriji trebala biti malo čvršća veza. U BiH mi na sceni imamo političke partnere sa kojima se možete slagati na nekim ključnim stvarima. Odnosno možete se potpuno razilaziti na nekim temama koje u tom momentu nisu toliko važne. Naravno, sve političke teme su važne ali u BiH u ovakvoj situaciji treba praviti prioritete. Ukoliko se naše politike koje su jasno iskomunicirane, i građani su ih prepoznali pa imamo rast na svim nivoima, ne mogu provoditi, ukoliko ne postoji volja za podršku tih partnera mi nemamo apsolutno nikakav problem da budemo opozicija i na državnom i na federalnom nivou", kazao je Dunović.

Govorio je i o tome šta očekuje od visokog predstavnika za BiH.

"Mislim da pojašnjenje apsolutno nije potrebno. Čuo sam od pojedinih političara u Bosni i Hercegovini da 15 dana nakon nametanja odluke visokog predstavnika u BiH kažu da im je neophodno pojašnjenje. Mislim da je to neodgovorna izjava za bilo koga u politici u BiH jer zapravo građani očekuju pojašnjenje od političara. Ako se bavite politikom onda bi bilo normalno da znate kakvo je ustavno uređenje kako države BiH tako i entiteta, da imate kao političar i kao pripadnik određene političke opcije politike u smislu tog državnog uređenja, odnosno da li vam ono odgovara ili ne. U DF-u mi smo rekli da nama etnički princip uređenja ne odgovara, da princip konstitutivnosti naroda, a to je navedeno i u presudama Evropskog suda za ljudska prava, nije nešto što je budućnost BiH. Mi se stoga zalažemo za građansko uređenje. Ako kao političar imate stav o tome kakvo je stanje sada i čemu težite sa svojim političkim djelovanjem, šta želite da promijenite onda vam ne treba 15 dana da studirate odluke visokog predstavnika i da očekujete od visokog predstavnika pojašnjenje. Odluka visokog predstavnika za BiH o izmjenama Ustava FBiH i izmjenama Izbornog zakona BIH se realno pročita i to polako kada se to radi za sat vremena. Nakon sat vremena, u izbornoj noći sam davao izjave vezano za odluke visokog predstavnika za BiH koje ne odstupaju od onoga što govorim sada nakon 15 dana. Jer, mi je apsolutno jasno što je tim odlukama promijenjeno i gdje to vodi BiH. Također, mi je jasno da veliki broj blokada, a visoki predstavnik je naveo da mu je glavni motiv bila deblokada FBiH, apsolutno nije otklonjen. Vidjeli smo nedavno u Parlamentu FBiH, testirao je to zastupnik Irfan Čengić sa jednim zakonom, da li su se ti rokovi ispoštovali. Vidjelo se da se rokovi nisu ispoštovali", rekao je Dunović.

Navodi da je kod imenovanja predsjednika i potpredsjednika FBiH visoki predstavnik je predvidio da se izaberu tri kandidata, ali da se oni međusobno dogovore ko će biti predsjednik FBiH.

"U političkim odnosima kakvi vladaju u BiH teško da će se taj dogovor postići. A, onda kao sljedeću mjeru uvodi varijantu da ukoliko se ne dogovore da Predstavnički dom Parlamenta FBIH većinom glasova odredi ko će biti predsjednik FBiH. Evo banalno pitanje za visokog predstavnika - šta je natpolovična većina ako imamo tri kandidata? I šta ako svaki kandidat dobije po 33 posto? Znači mi imamo izabrano rukovodstvo FBiH, ali uopšte ne znamo ko je predsjednik FBiH. Pokušaj deblokade na način da se zakoni koji su usvojeni na jednom domu usvoje u određenom roku u drugom domu nisu ispoštovani jer ne postoji sankcija. Rok od mjesec dana za imenovanje Vlade FBiH nakon imenovanja predsjednika i potpredsjednika FBiH je propisan, ali bez ikakve sankcije. Nakon tih mjesec dana desi se da predsjednik i potpredsjednici FBiH ne imenuju Vladu, ali nema nikakve sankcije. Deblokade nisu otklonjene. Po mom dubokom ubjeđenju i ubjeđenju DF-a, a to je evo i dokazao član Predsjedništva BiH Željko Komšić slanjem apelacije na Ustavni sud BiH odluka visokog predstavnika za BiH nije u skladu sa Ustavom BiH u nizu tačaka", kaže Dunović.

- Zloupotreba nacionalne pripadnosti -

Dao je i stav o tome hoće li biti teško popuniti Klub srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, s obzirom da je to bilo teško i do sada dok je on brojao 17 delegata.

"Ponovno jedna od stvari koju visoki predstavnik nije deblokirao i očito je da će se ovdje ići na varijantu, jer ja drugu ne vidim, da se u Dom naroda Parlamenta FBiH u drugom ili trećem krugu delegiranja izaberu kandidati sa kantonalnih lista koji nisu izabrani. Mi ćemo ponovno imati upitnu mogućnost popune Kluba srpskog naroda. U Klubu bošnjačkog i hrvatskog naroda taj problem nismo imali. Nije nemoguće da se desi u bilo kojem od klubova, ali u Klubu srpskog naroda očito da će taj problem postojati. I ukoliko Klub srpskog naroda ne bude popunjen onda se postavlja pitanje i načina izbora i predsjednika i potpredsjednika FBiH. Jer, sada taj broj nije fiksan. Prije je to bilo šest delegata, odnosno jedna trećina, a sada je to povećano na gotovo 50 posto, odnosno 11 delegata od njih 23. Ali, postoji mogućnost i kandidovanja sa sedam, odnosno četiri delegata. Po meni to nije dobro rješenje. Moguće se kalkulacije, jer se u BiH vlast pretvara u matematiku", cijeni Dunović.

Smatra da se može desiti da nekoliko kantona u BiH može izabrati sve delegate u klubu jednog naroda što je loše za FBiH.

"Upravo se to može desiti. Potpuno je nelogično, da ne kažem loše. Ne odražava izbornu volju, ne odražava predstavljanje iz kantona, jer neki kantoni ne bi imali zastupljene delegate. Dodatni problem je tajming donošenja odluke visokog predstavnika. Ukoliko se odluka donese nakon održanih izbora onda ne samo da je ukradena demokratija građanima, glasačima, nego je napravljena jedna obmana prema političkim subjektima. Jer, da su iste ovakve odluke donesene prije izbora, onda bi politički subjekti na drugačiji način kreirali svoje kantonalne liste vodeći računa upravo o popuni Doma naroda Parlamenta FBiH po klubovima naroda. Pošto to nije urađeno mi sada imamo opciju da su sve političke stranke formirale liste kako su formirale, po jednim izbornim pravilima, a delegirat će se delegati u Dom naroda Parlamenta FBiH po potpuno drugim izbornim pravilima koji u ovom momentu ne zna ni CIK BiH, a očito ni visoki predstavnik za BiH", kaže Dunović.

Govorio je i o problemu zloupotreba nacionalnom pripadnošću.

"Slažem se da problem postoji. Zloupotrebe postoje. To smo vidjeli u prethodnim izbornim ciklusima. Koliko se sjećam neko je od pravnih eksperata govorio o tom pitanju, mislim da je problematično uzimati popis stanovništva jer je taj podatak tajan. Ali, koliko znam, je da je trenutna situacija takva da se u istom izbornom ciklusu ne može mijenjati etnička pripadnost. To, naravno, ne otklanja problem. Jer, etničku pripadnost možete promijeniti 15 puta u različitim ciklusima i ne otklanja problem kod onih kandidata koji se prvi put kandiduju i koji mogu zloupotrijebiti svoje etničko izjašnjenje na način da ono nije istinito. Mislim da se ni visoki predstavnik nije bavio tom problematikom, a to zaista može biti problem. Bio je problem i ranije, ali taj problem može biti puno veći u narednim izbornim ciklusima baš zbog ovoga povećanog broja delegata po klubovima", rekao je Dunović.

Dao je i pojašnjenje šta se očekuje od novih vlasti u BiH, odnosno šta bi trebali biti njihovi prvi zadaci.

"Naveo sam primjer Bosanskopodrinjskog kantona i stičem dojam kao političar, da ne kažem kako to izgleda građanima koji očekuju suport od vlade kantona, da je ovo neka viša matematika, da su neki viši ciljevi, a da je ispalo da je Vlada BPK samo sredstvo da se do tog cilja dođe. Kada govorim o višim nivoima vlasti zaista BiH ima niz problema. Na državnom nivou mi smo imali 14 prioriteta koje su postavljeni pred BiH kako bi se krenulo, jer mi nismo ni krenuli, ka evropskom putu. Sada je to smanjeno na osam. Međutim, ti prioriteti stoje u ladicama. Dobili smo nekakvu preporuku za kandidatski status u EU međutim, tih osam prioriteta u ovom momentu sa političkim akterima koji aktivno rade protiv BiH su zaista neostvarivi. Napomenut ću samo jedan primjer. U prethodnom mandatu Klub DF-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH je uputio u proceduru izmjene Zakona o javnim nabavkama BiH, a koji je bio potpuno usaglašen sa evropskim direktivama. Takav zakon ne može da prođe komisiju, a kamoli da se usvoji. Onda se pitate da li politički akteri u BiH uopšte žele zakone koji su usklađeni sa zakonodavstvom EU kada govorimo o jednom zakonu koji nije ni etnički ni regionalno osjetljiv, već je neutralan i smanjuje korupciju i treba da napravi uštede u javnom sektoru. I takav jedan zakon se odbaci, a on je među tih 14 prioriteta bio", zaključio je Dunović.