Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković sastao se s predsjednikom Europskoga vijeća Charlesom Michelom koji boravi u radnom posjetu Hrvatskoj u povodu početka hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije, javlja Anadolu Agency (AA).

Nakon svečanog dočeka u banskim dvorima, hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel obratili su se medijima u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu, koja će biti centralno mjesto hrvatskog predsjedanja tijekom narednih šest mjeseci.

Plenković je posebno naglasio pitanje proširenja EU-a na zapadni Balkan, odnosno održavanje sastanka na vrhu šefova država i vlada članica Europske unije i država jugoistoka Europe u Zagrebu početkom svibnja, nakon kojeg bi usvojeni zaključci trebali odrediti budućnost EU-a i šest država zapadnog Balkana.

Plenković je poručio kako je cilj da se prije sastanka na vrhu deblokira početak pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Prvi ovakav sastanak na vrhu održan je u Zagrebu 2000. godine, a održavanje sastanka u Zagrebu i predsjednik EV-a Michel je ocijenio jako važnim.

„Važno će biti poslati jasnu poruku državama u regiji zapadnog Balkana jer je to prilika do pokažemo svoj vanjski utjecaj i ostanemo s tim zemljama u bliskoj vezi i tako spriječimo eventualne probleme u budućnosti”, rekao je Michel.

Dodao je kako Hrvatska ima veliko iskustvo i znanje o navedenih šest država regije, kao i iskustvo vlastitog pristupanja EU-u.

Plenković je ocijeno kako je Francuska imala više konceptualne prigovore na proces pristupanja Sjeverne Makedonije i Albanije te naveo kako su očekivanja da će nova metodologija pristupa koja će biti ponuđena krajem siječnja od strane Europske komisije biti odgovarajuća za Francusku.

„Jedini smo s jedne prešli na drugu stranu stola, nismo otišli u nikakvu regiju, nego smo osnažili svoj međunarodni položaj i suverenitet članstvom u Europskoj uniji, omogućili veći gospodarski razvoj i veću solidarnost i veća ulaganja u hrvatskom društvu. Sličan put u reformskom i vrijednosnom smislu želimo, uz ispunjavanje kriterija, svim državama jugoistoka Europe”, kazao je Plenković.

Naglasio je kako se Hrvatska intenzivno priprema za Schengen.

„Hrvatska nije izabrala postavljanje žice na granicu s BiH zato što je to naša susjedna, prijateljska zemlja s kojom imamo puno toga zajedničkog. Ne želimo podizati prepreke niti stavljati bodljikavu žicu između naših dviju zemalja, a posebno jer na obje strane granice žive Hrvati”, rekao je Plenković.

Dodao je kako će u suzbijanju neregularnih migracija Hrvatska nastojati poštivati međunarodne konvencije te humanitarne aspekte ovog fenomena.

"Ne želimo da ruta zapadnog Balkana i istočnog Mediterana postane problem za našu zemlju", rekao je hrvatski premijer, te naglasio kako će Hrvatska i dalje braniti stav kako je potrebno nadzirati granice između Turske i Grčke i Grčke i Bugarske.

Michel je naglasio kako je važno pitanje sigurnosti u hrvatskom, odnosno EU susjedstvu, kao i proces proširenja koji se odnosi na, prije svega, Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Dodao je kako je nužno da se EU kao ekonomska sila s 500 milijuna građana intenzivnije uključi u međunarodna zbivanja, posebno na aktualna u Iranu i Iraku.

„Uvjeren sam da EU u toj regiji mora igrati važniju ulogu”, poručio je te dodao kako je SAD snažan kanal komunikacije preko kojeg EU može promovirati svoje interese na tom polju, ali kako postoji i sporazum EU-a s Iranom.

Naveo je da je pregovarao s predsjednikom Rohanijem o europskim interesima, ali upozorio i kako se EU želi intenzivnije uključiti u političko stanje u Libiji zbog mogućih posljedica za EU.






Kao dva važna hrvatska cilja naveo je ulazak u Schengen i Eurozonu