Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Schmidt istakao je kako se teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine mora očuvati i kako je neophodno da se efikasnije suprotstavi korupciji kao “rak rani“ u cijeloj regiji, javlja Anadolu Agency (AA).

U Kopenhagenu je danas održana online konferencija pod nazivom “Bosna i Hercegovina – 30 godina moderne nezavisnosti – izazovi i perspektive na putu u članstvo u Evropskoj uniji“.

Konferenciju su organizirali Veleposlanstvo Bosne i Hercegovine u Kopenhagenu i Danski helsinški komitet za ljudska prava, a učestvovali su brojni izlagači, uključujući zamjenicu predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministricu vanjskih poslova BiH Biseru Turković, šefa danske diplomacije Jeppea Kofoda, visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidt, sudiju Europskog suda za ljudska prava Farisa Vehabovića, predsjednika Vanjskopolitičkog odbora danskog Parlamenta Martina Lidegaarda...

Organizatori su u uvodnom izlaganju istakli da je cilj konferencije približiti članovima danskog parlamenta, širokom političkom i naučnom auditoriju u Danskoj, Bosni i Hercegovini i šire, u okolnostima globalnih evropskih i svjetskih političkih previranja, trenutne političke odnose u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu.

Visoki predstavnik u BiH istakao je kako je veoma važno da se u Evropi i globalno shvati da Bosna i Hercegovina predstavlja jednu od testnih tačaka za siguran i mirnodobski razvoj evropskog integracijskog procesa.

“Želim naglasiti da bilo kakve opcije koje uključuju crtanje novih granica u regiji smatram veoma pogrešnim jer je ovo područje u kojem nije moguće imati stopostotno čiste etničke zajednice i moramo govoriti o balansiranosti kako bi svi mogli konzumirati svoja prava na području na kojem žive“, kazao je Schmidt i naveo primjer dobre uređenosti međuetničkih odnosa u regiji između Danske i Njemačke.

Ukazujući na zloupotrebe odredbi Daytonskog mirovnog sporazuma, Schmidt je kazao da je to uzrokovalo i disfunkcionalnost i blokadu institucija u BiH te je dodao da je neophodno razmotriti šta i kako treba mijenjati da se etničkim grupama daju njihova prava, ali i obaveze da sarađuju sa drugima.

Podsjetivši da je u nedjelju u bh. entitetu Republika Srpska obilježen praznik kojeg je Ustavni sud BiH osporio, Schmidt je kazao da je Milorad Dodik, kao vođa pokušaja institucionalnih blokada u Bosni i Hercegovini, na ceremoniji u Banja Lici iza sebe imao Vinka Pandurevića, koji je na međunarodnom tribunalu pravosnažno osuđen za ratne zločine u Srebrenici. Dodao je da je njegovo prisustvo tamo očito bio svjesni Dodikov izbor, a da međunarodna zajednica i svi trebaju učiniti više kako bi se odgovorilo na takve pojave.

“Smatram da moramo jasno kazati da teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine nije samo fraza, već veoma važna činjenica koja se treba očuvati. Američka odluka uvođenja sankcija bila je jedna od opcija i alata i slažem se da neće donijeti sva rješenja, ali jeste znak“, kazao je Schmidt i dodao da su ured OHR-a, SAD i Evropska unija mnogo bliže zajedničkom djelovanju i odlučivanju nego li je to slučaj bio prethodnih godina.

Ukazao je da je od izuzetne važnosti suočavanje i sa korupcijom koju smatra “rak ranom“ regiona te je kazao da su međunarodne finansijske institucije postale svjesnije te činjenice i kako imaju sve oprezniji pristup.

“Nije dovoljno reći da je budućnost države u punom članstvu u Evropskoj uniji. Moramo raditi na koracima do tog cilja. Statistika pokazuje da mlada populacija odlazi i prošle godine je oko 170.000 mladih napustilo BiH koja ima populaciju od oko 3,2 miliona. U Evropu, a ne u Rusiju, također odlaze i mladi iz Republike Srpske“, istakao je Schmidt i dodao da bi mladi ostali u BiH ako u njoj vide svijetlu budućnost i bolje uvjete života.

- Kofod: Ustavna reforma najbolji način da BiH pređe put od Daytona do Brisela -

Šef danske diplomacije Kofod obratio se učesnicima konferencije putem video poruke u kojoj je istakao da je današnji skup organiziran pravovremeno u trenutku kada se obilježava tri decenije nezavisnosti Bosne i Hercegovine i više od dvije i pol decenije poslije Daytonskog sporazuma koji je donio mir u BiH.

“Ove godišnjice nisu samo uzrok za slavlje jer situacija u BiH izaziva više zabrinutosti nego u proteklih nekoliko godina. Postoji retorika secesije, raspada države i čak ponovo postoji strah od ponovnog izbijanja rata. Oružani sukobi nakon raspada bivše Jgoslavije su nešto o čemu su mnogi Evropljani samo čitali u knjigama historije i oni mir u proteklih četvrt stoljeća smatraju zagarantiranim. Međutim, građani Bosne i Hercegovine znaju da mir može biti krhak i upravu su“, kazao je Kofod.

Istakao je da su tenzije koje danas postoje u BiH u velikoj mjeri povezane sa potezima rukovodstva entiteta Republika Srpska.

“Dozvolite mi da bez zadrške poručim da teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine ne može i ne smije biti upitan. Ukoliko lideri Republike Srpske nastave ovim putem rizikuju da budu izloženi žestokim sankcijama. U Evropi nema mjesta za prijetnje cjelovitosti i stabilnosti države i cijele regije. Rukovodstvo RS-a mora zaustaviti unilateralne provokacije. Ukoliko žele mijenjati ustavnopravni poredak, to moraju raditi u skladu s postojećim poretkom i Ustavom i na bazi pregovora sa drugima“, poručio je Kofod.

Šef danske diplomacije također je kazao da Ustav BiH treba reformu jer je to dokument koji je zaustavio rat i kreirao kompleksne institucije koje teško funkcioniraju.

“Danska podržava ideju ustavnih reformi u BiH s ciljem prevazilaženja problema u funkcioniranju bh. institucija. Samo tako BiH može napredovati na putu od Daytona do Brisela“, zaključio je Kofod.