Senita Sehercehajic
24 Novembar 2024•Ažuriranje: 25 Novembar 2024
Prije 81 godinu, u jeku Drugog svjetskog rata, u gradiću Mrkonjić-Gradu, održano je Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), javlja Anadolu.
Najvažnija tekovina tog zasjedanja je odluka kojom je obnovljena državnost Bosne i Hercegovine u njenim historijskim granicama, te da je Bosna i Hercegovina jedna od šest ravnopravnih republika u sastavu tadašnje Jugoslavije. Ovim je Bosni i Hercegovini nakon više od četiri stoljeća vraćena njena državnost u granicama u kojima je, nakon referenduma o nezavisnosti 1992. godine, međunarodna zajednica priznala Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu.
Na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a 247 vijećnika iz svih dijelova Bosne i Hercegovine odlučilo je da je Bosna i Hercegovina jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj svi narodi imaju ista prava.
Originalni dokumenti, kao što je Rezolucija sa Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a održanog u Mrkonjić-Gradu 25/26. novembra 1943. godine, kojom su se Srbi, Hrvati i Muslimani opredijelili za obnovu državnosti Bosne i Hercegovine, te Deklaracija o pravima građana sa Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a održanog 1. juna 1944. godine u Sanskom Mostu, samo su dio iznimno važne građe koja govori o historijskim odlukama donesenim u tom periodu za BiH, a koji se nalaze u depou Arhiva Bosne i Hercegovine.
Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a bilo je i konstituirajuća skupština. ZAVNOBiH je osnovan kao centralno političko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP-a) i najvišeg organa narodne vlasti Bosne i Hercegovine. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.
Ovim aktima je izražena i odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Do početka rata i agresije na Bosnu i Hercegovinu, 1992. godine, ovaj datum proslavljan je i bio je neradni dan na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995) i potvrđena njena sadašnja teritorijalna struktura koja se, uz ostalo, sastoji iz dva entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske, 25. novembar kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine nastavio se obilježavati samo u entitetu Federacija BiH. Zbog protivljenja vlasti u entitetu RS, 25. novembar nije uvršten u državni zakon o praznicima, koji se obilježavaju na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.
Stoga će Dan državnosti Bosne i Hercegovine, 25. novembar, biti obilježen u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.
Prema saopćenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike ponedeljak - 25. novembar, koji se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine, neradni je dan. Na taj dan državni organi, preduzeća i druga pravna lica ne rade.
Uz to, nedavno su stupile na snagu i odredbe novog Zakona o unutrašnjoj trgovini ("Sl. novine FBIH", broj: 87/24), koji članom 18. propisuje da su prodajni objekti, osim onih koji su utvrđeni izuzecima, zatvoreni nedjeljom i u dane praznika.
Na ulicama, zgradama institucija, prodajnim i drugim objektima u glavnom gradu Bosne i Hercegovine Sarajevu i drugim gradovima u FBiH povodom nastupajućeg praznika Dana državnosti istaknute su zastave Bosne i Hercegovine, što je zabilježila i kamera agencije Anadolu.
Dan državnosti će u Federaciji BiH biti obilježen nizom manifestacija, a brojne delegacije položiće cvijeće na spomen-obilježjima iz prethodna dva rata.
