SARAJEVO
Bedrudin Brljavac
Imajući u vidu činjenicu da sve zemlje zapadnog Balkana pristupanje Evropskoj uniji (EU) i NATO-u vide kao strateški cilj i izlaz iz začaranog kruga dugogodišnjih političkih problema, agencija Anadolija istražila je koliko su zemlje zapadnog Balkana posljednjih godina napredovale u evroatlantskim integracijama. Podsjetimo da je Evropska unija u junu 2003. na Solunskom samitu potvrdila evropsku perspektivu svih država ovog regiona.
Od zemalja zapadnog Balkana najveći napredak na putu pristupanja EU-u ostvarila je Hrvatska koja je, nakon uspješno završenih reformskih procesa 9. decembra 2011. godine, potpisala Ugovor o pristupanju sa EU-om, te tako dobila status države pristupnice. Hrvatska će 1. jula 2013. i zvanično postati članica EU-a čime će ova međudržavna organizacija imati 28. članica. Također, Hrvatska je od proljeća 2009. godine i članica NATO saveza.
Od ostalih zemalja iz regije, status država kandidata imaju Crna Gora, Makedonija i Srbija.
Prema rezultatima sinoćnjeg izvještaja Vijeća EU-a o napretku zemalja zapadnog Balkana na putu eurointegracija, najznačajniji napredak je ostvarila Crna Gora. Vijeće Evropske unije pohvalilo je napredak koji je postigla Crna Gora i podsjetilo da će svaki budući napredak biti praćen napretkom koji ova zemlja ostvaruje i pripremama za pristupanje uključujući i obaveze u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA).
Evropska perspektiva Crne Gore potvrđena je u junu 2006. nakon što su zemlje EU-a priznale nezavisnost Crne Gore. Ova zemlja je podnijela aplikaciju za članstvo u EU 15. decembra 2008. Dvije godine kasnije, u decembru 2010., Vijeće Evropske unije je Crnoj Gori odobrilo status države kandidata. Evropska komisija je 12. oktobra 2011. predložila otvaranje pregovora o pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji.
Također, Crna Gora je 3. i 4. decembra 2009. primljena u Akcioni plan za članstvo (MAP). Akcioni plan za članstvo je proces koji se sastoji od nekoliko godišnjih ciklusa i nije vremenski ograničen. Taj proces se završava usvajanjem izvještaja o napretku, koji je potrebno da prihvate sve države članice Alijanse.
Nadalje, Vijeće EU-a dijeli stav sa Evropskom komisijom da je Srbija nastavila na zadovoljavajućem nivou da ispunjava politčke kriterije i uslove iz procesa stabilizacije i pridruživanja. Vijeće je izrazilo premnost da na osnovu izvještaja koji će podnijeti Evropska komisija u proljeće 2013. donese i odluku o mogućem započinjaju pregovora o pristupanju sa Srbijom.
Nakon što je Beograd krajem decembra 2009. podnio zahtjev za članstvo u EU-u, Srbija je 22. aprila 2011. izvršila obiman zadatak odgovaranja na upitnik Evropske komisije. Srbija je 1. marta 2012. odlukom Evropskog vijeća postala kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.
Nadalje, Srbija je 2006. pristupila NATO programu Partnerstvo za mir. Međutim, većina političkih partija u toj zemlji ne podržava pristupanje NATO savezu. To je rezultiralo odlukom Skupštine Srbije iz decembra 2007. da usvoji deklaraciju o “vojnoj neutralnosti”.
Vijeće Evropske unije je u jučerašnjem izvještaju također izrazilo zadovoljstvo napretkom koji je Makedonija postigla u pogledu politike, slobode izražavanja i javne administracije. U izvještaju se navodi da EU cijeni implementaciju Ohridskog sporazuma te da podstiče makedonske vlasti na prelazak na slijedeći nivo pregovora. Evropsko vijeće se slaže sa Evropskom komisijom da Makedonija u zadovoljavajućoj mjeri nastavlja ispunjavati političke uslove i preporučuje otpočinjanje pregovora sa Makedonijom.
Ova zemlja je 9. aprila 2001. potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA). Od 2005. ima status kandidata za članstvo u EU. Zbog spora oko imena države, budući da je Makedonija povijesno ime za sjevernu grčku pokrajinu, početak razgovora o članstvu je nekoliko puta odgađan. EK je prošle godine, drugu godinu zaredom, preporučila pokretanje pregovora s Makedonijom, a Evropski parlament je 7. aprila usvojio rezoluciju kojom je pozvao članice EU-a da počnu pregovore o članstvu s Makedonijom.
Makedonija je dobila akcijski plan za članstvo te se nada priključenju u NATO. Međutim, 2005. je podnijela zahtjev za prijem NATO vjerujući kako će biti primljena 2008., ali je Grčka blokirala službeni poziv zbog spora oko imena Makedonije.
Od ostalih zemalja zapadnog Balkana, status potencijalnih kandidata imaju Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo. Pojam potencijalni kandidati za članstvo u EU označava zemlje koje, u skladu s odredbama člana 49. Ugovora o Evropskoj uniji, mogu podnijeti zahtjev za članstvo u EU.
Napredak Albanije i pohvale Tachiju i Dačiću
Vijeće EU-a je pozdravilo napredak Albanije koja radi na tome da izvrši 12 prioritetnih tačaka po mišljenju EK. Vijeće EU-a smatra da prijedlog Evropske komisije može biti usvojen te da Albanija naredne godine može dobiti status kandidata ukoliko ispuni uslove i provede reforme pravosuđa i javne uprave.
Albanija je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU potpisala 12. juna 2006. Time je, zapravo, napravljen prvi korak te zemlje prema članstvu u EU. Albanija je 2009. podnijela zahtjev za članstvo u EU, ali je Evropska komisija procijenila da je za sticanje statusa kandidata i otpočinjanje pregovora potrebno da učini dodatni korak u provođenju potrebnih institucionalnih reformi.
Albanija je, inače, od 1. aprila 2009. punopravna članica NATO-a te uz Hrvatsku se našla među dvije zemlje zapadnog Balkana koje su u ovom vojno-političkom savezu.
Vijeće EU-a je jučer u izvještaju podsjetilo na značaj sporazuma koji su postigli premijeri Kosova i Srbije Hashim Tachi i Ivica Dačić o nesmetanom i transparentnom protoku novca kao podršci srpskoj zajednici na Kosovu. Vijeće EU-a će na osnovu postignutog napretka u izvještaja EK koji izlazi u proljeće 2013. donijeti odluku o mogućem otvaranju pregovora sa Kosovom o potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Kosovo ima status potencijalnog kandidata za članstvo u EU-u. U decembru 2007. Vijeće Evrope je potvrdilo spremnost EU-a da pomogne ekonomski i politički razvoj Kosova.
Razočarenje stanjem i nenapredovanjem BiH
Na kraju, Evropska unija razočarana je zastojem u napretku Bosne i Hercegovine u oblasti eurointegracija, a posebno zbog nastavka secesionističke retorike u zemlji. Zvaničnici Evropske unije razočarani su zbog neispunjavanja Mape puta predviđene za juni 2012. i zabrinuti zbog nerealizacije ranije postignutih političkih dogovora.
Bosna i Hercegovina već 12 godina ima status potencijalnog kandidata. Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 16. juna 2008. je najbitniji korak BiH na putu prema EU. Međutim, osim uvođenja bezviznog režima za građane BiH 15. decembra 2010., BiH nije postigla značajniji napredak na putu integrisanja u EU.
Bosna i Hercegovina nije dobila aktiviranje MAP-a, jer nije riješila pitanje perspektivne vojne imovine kao jednog od najvažnijih uslova na putu pristupanja u ovu svjetsku vojno-političku organizaciju.
Prema riječima poznatog eksperta za Evropsku uniju Zekerijaha Smajića, najveći krivci za slab napredak BiH na evropskom putu su domaći politički predstavnici.
“Da bi se na putu evropskih integracija priključila državama regije i prestala biti crna rupa Balkana, BiH nema mnogo solucija: sadašnji politički lideri u BiH kao glavni kočničari svih suštinskih reformi morali bi biti odbačeni sa političke pozornice ili bi oni sami morali postići dogovor”, kazao je Smajić u izjavi za agenciju Anadolija.
