Vlada FBiH na današnjoj sjednici usvojila je Program ekonomskih reformi (PER) Federacije BiH za period od 2021. do 2023. godine. Ovaj dokument će biti dostavljen Direkciji za ekonomsko planiranje BiH, kao koordinirajućoj instituciji na nivou BiH koja je zadužena za izradu Programa ekonomskih reformi BiH za ovaj trogodišnji period, javlja Anadolu Agency (AA).

Federalna vlada planira od 2021. do 2023. godine nastavak provođenja mjera za ublažavanje negativnih posljedica pandemije, odnosno za oporavak i stabilizaciju ekonomije. Planirano je provesti mjere štednje u javnom sektoru ograničenjem rasta broja zaposlenih, te rasta izdataka i doprinosa na plaću.

Za ublažavanje negativnih posljedica po privredu planirana su sredstva za Fond za stabilizaciju privrede koja će se dodijeliti najugroženijim privrednim subjektima, ali i za kapitalne investicije i ključne privredne djelatnosti.

Oporavak privrede će biti realiziran i jačanjem kreditnog potencijala putem Garantnog fonda, što će, osim na povećanje bankarske aktivnosti, uticati i na poboljšanje likvidnosti i investicijskih aktivnosti privrednih subjekata.

Vlada FBiH je planirala i projekte zapošljavanja s ciljem nadoknađivanja izgubljenih radnih mjesta i vraćanje trenda rasta zaposlenosti prije pandemije. Ovaj projekat će biti realizovan uz partnerstvo Svjetske banke, koja će ga finansirati.

Bit će nastavljeno doznačavanje sredstva nižim nivoima vlasti kao pomoć budžetima i privredi, koje će kantoni usmjeriti prvenstveno za pomoć obrtima, mikro i malim preduzećima.

U narednom periodu će u fokusu biti i razvojni kapitalni projekti kao ključne odrednice ekonomskog rasta, a najviše u oblasti izgradnje prometnica, energetske, aerodromske i željezničke infrastrukture.

Oporavak ekonomije će ovisiti i od uspješnosti provođenja brojnih strukturnih reformi.

S ciljem ekonomskog oporavka i ubrzanog rasta nakon pandemije, dodatno je naglašena i provedba već ranije planiranih srednjoročnih mjera unapređenja poslovnog okruženja, rasterećenja privrede i povećanja stepena konkurentnosti.

U ovom programskom periodu nastavlja se sa smanjenjem poreznog opterećenja rada, čime se procjenjuje smanjenje ukupnog fiskalnog opterećenja rada, mjerenog OECD metodologijom, kao suma poreza i doprinosa u odnosu na ukupan trošak poslodavca po osnovu rada, s trenutnih 36,42 na 35,22 posto.

Predloženi zakonski okvir za uspostavu Jedinstvenog registra taksi i naknada u Federaciji BiH, čije se donošenje očekuje u prvoj polovini 2021. godine, trebao bi imati uticaj na povećanje stepena povjerenja i nivoa motiviranosti za otpočinjanje novog ili proširenje postojećeg obima poslovanja na teritoriji Federacije BiH, te dugoročno gledano poboljšanje svih ekonomskih parametara vezanih za rast investicija.

Fokus porezne politike i dalje će biti usmjeren na sprečavanje erozije porezne osnovice i premještanja dobiti.

Programom su utvrđene strukturne reforme koje se odnose na reformu tržišta energije i transporta, zatim poljoprivredu, industriju i usluge, te poslovno okruženje i reforme ekonomske integracije, kao i obrazovanje, socijalnu zaštitu i inkluziju, te zapošljavanje i tržište rada.

Federalna vlada je usvojila informaciju o epidemiološkoj situaciji COVID-19 u Federaciji BiH na dan 25. januar, te naredbe i preporuke Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva.

Dozvoljava se vladama kantona, odnosno kantonalnim štabovima ministarstava zdravstva uvođenje restriktivnijih i drugačijih mjera zavisno od procjene epidemiološke situacije u kantonu, odnosno općini uz redovno obavještavanje Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva.

Naredbe i preporuke Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva donose se s rokom važenja od 14 dana, računajući od 30. januara, koji se utvrđuje kao dan početka primjene ovih naredbi i preporuka.

Krizni štab je zadužen da, nakon isteka ovog roka, sagleda kompletnu epidemiološku situaciju COVID-19 u Federaciji BiH i sačini procjenu rizika, a radi razmatranja mogućnosti i potrebe izmjene naredbi i preporuka te prema Vladi FBiH dostavi prijedlog novih naredbi i preporuka.

Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva će današnje zaključke s prilozima dostaviti kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva, kantonalnim ministarstvima zdravstva, zdravstvenim ustanovama s područja kantona putem kantonalnih kriznih štabova, kliničkim centrima u FBiH, općim, kantonalnim i specijalnim bolnicama putem kriznih štabova kantonalnih ministarstava zdravstva, Federalnoj i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i upravama policija MUP-ova kantona.

U skladu sa zaključkom od 8. januara, Vlada FBiH će izvjestiti Parlament FBiH o epidemiološkoj situaciji u Federaciji BiH i mjerama Vlade koje su donesene s ciljem zaštite zdravlja građana i smanjenja rizika od širenje virusa.

Inače, kako je navedeno u informaciji, a prema podacima dostavljenim Zavodu za javno zdravstvo FBiH, u Federaciji BiH je, zaključno sa 25. januarom, registriran 77.501 laboratorijski potvrđen slučaj COVID-19 i 2.427 smrtnih slučajeva povezanih s COVID-19. Trenutno je evidentirano 11.072 aktivnih slučajeva COVID-19. Na nivou FBiH sedmodnevna incidenca iznosi 59 slučajeva na 100.000 stanovnika, a u posljednjih sedam dana najviša je zabilježena u Hercegovačko-neretvanskom, Sarajevskom i Kantonu 10.