Evropski lideri u ponedjeljak su izrazili duboku tugu zbog smrti pape Franje, sjećajući ga se kao simbola suosjećanja, socijalne pravde i moralnog vodstva čiji je glas odjeknuo daleko izvan Katoličke crkve.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen objavila je na platformi X da je pokojni papa nadahnuo milione "svojom poniznošću i ljubavlju tako čistom prema manje sretnima", dodajući da će njegovo naslijeđe nastaviti da usmjerava napore za "pravedniji, mirniji i saosjećajniji svijet".

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola nazvala je papu Franju "narodnim papom", rekavši da je njegov "zarazni osmijeh zarobio milione srca" i da će ostati upamćen po njegovoj "nadi u mir, suosjećanju za jednakost i socijalnoj pravdi".

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte također je izrazio saučešće "katoličkoj zajednici i svima koji su bili dirnuti njegovom ljudskošću", opisujući "predanost pape Franje miru i suosjećanju" kao inspiraciju za milione.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazio je saučešće katolicima širom svijeta, hvaleći papinu poniznost i posvećenost najkrhkijima tokom "ovih vremena rata".

"Od Buenos Airesa do Rima, papa Franjo je želio da Crkva donese radost i nadu najsiromašnijima", napisao je Macron na X i dodao:

"Neka se ta nada ponovo uzdiže, beskrajno."

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da su Katolička crkva i svijet izgubili "branitelja slabih, pomiritelja i srdačnu osobu".

"Duboko sam cijenio njegov jasnovidan pogled na izazove koji nas se sve tiču. Moje saučešće izražavam vjernicima širom svijeta", rekao je.

Italijanska premijerka Giorgia Meloni opisala je papu Franju kao "velikog čovjeka i velikog pastora", odajući počast njegovom prijateljstvu, vodstvu i otpornosti tokom vremena patnje.

“Njegova učenja nikada nisu iznevjerila, čak ni u trenucima kušnje i bola”, rekla je Meloni.

“Hodaćemo putem koji nam je pokazao, tražeći mir i izgradnju pravednijeg i pravednijeg društva”, dodala je.

Poljski predsjednik Donald Tusk opisao ga je kao "dobrog, toplog i osjećajnog čovjeka".

Španski premijer Pedro Sanchez istakao je posvećenost pape Franje miru, socijalnoj pravdi i najugroženijima, dok se njemački kandidat za kancelara Friedrich Merz prisjetio čovjeka "vođenog poniznošću i vjerom u Božje milosrđe".

Holandski premijer Dick Schoof rekao je da je papa Franjo "čovjek iz naroda", koji je živio trezvenim životom i postao uzor mnogima, bez obzira na vjeru.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock istakla je papinu hrabrost u rješavanju društvenih i političkih pitanja, opisujući ga kao vođu koji je "izazvao svoju crkvu" i čija je poruka bila "za ovdje i sada".

Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani ponovio je to mišljenje, nazvavši Franju "velikim papom" i "prijateljem Italije", ističući njegovu brigu za stvaranje, milosrđe i bratstvo.

Poglavar Rimokatoličke crkve rođen je u Buenos Airesu 17. decembra 1936. od roditelja italijanskih imigranata.

Studirao je u Argentini i kasnije u Njemačkoj prije nego što je zaređen za jezuitskog svećenika 1969. godine.

Nastojao je reformirati vatikansku birokratiju, uhvatiti u koštac s korupcijom i riješiti neke od najhitnijih izazova crkve.

Iako je hvaljen zbog svoje poniznosti i posvećenosti socijalnoj pravdi, njegovo vodstvo je naišlo i na oštar otpor konzervativaca unutar crkve i šire.

Papa je u februaru primljen u bolnicu u Rimu sa bronhitisom, koji se razvio u obostranu upalu pluća. Otpušten je nakon 38 dana kako bi nastavio oporavak u svojoj vatikanskoj rezidenciji.