Şebnem Coşkun
27. august 2023.•Ažuriranje: 28. august 2023.
Sebnem Coskun -
Globalno zagrijavanje i povećanje temperatura zbog klimatskih bi promjena moglo dovesti na rub istrebljenja carskih pingvina, najveće i najteže od svih živućih vrsta pingvina, endemske vrsta koja živi na Antarktici, javlja Anadolu.
Ako se zagrijavanje nastavi, očekuje se da će se broj carskih pingvina u Južnom okeanu i na Antarktiku smanjiti 26 do 47 posto do 2050. godine.
Vrsta, koja ima populaciju od preko 650.000 u svijetu, morat će ući u novi evolucijski proces sa pogoršanjem svjetske toplinske ravnoteže, stakleničkih plinova i emisija ugljika, te otapanje morskog leda.
Zapažanja naučnika, koji su ove godine putovali iz Turkiye u okviru 7. Nacionalne antarktičke naučne ekspedicije, na carskim pingvinima, koji mogu dostići 120 centimetara dužine i 40 kilograma težine, na ostrvu Horseshoea pružila su svijetu neprocjenjive podatke.
Kao rezultat istraživanja objavljena je i mapa najsavremenijih kolonija carskih pingvina u svijetu.
Sinan Yirmibesoglu, stručnjak istraživač Instituta za polarna istraživanja, rekao je da je iznenađujuće da su se carski pingvini, čije postojanje nikada ranije nije pominjalo u naučnim zapisima, iskrcali na ostrvo Horseshoe.
Istakao je da su carski pingvini jedna od rijetkih vrsta koje žive na Antarktiku u ljetnim i zimskim periodima.
"Mladunci carskih pingvina se veoma pažljivo odgajaju čim se izlegu. Odgajaju se na nogama svojih roditelja bez da dolaze u kontakt sa ledenim tlom dok ne dostignu određenu veličinu", pojasnio je Yirmibesoglu.
Naveo je da kao rezultat klimatskih promjena, led u polarnim regijama se brzo topi i nestaje, a njegova debljina se smanjuje.
"Pingvinima je sve teže i teže provesti svoj period rasta na morskom ledu. Na antarktičkoj mapi današnjih kolonija carskih pingvina, carski pingvini se nalaze na gotovo svim obalama kontinenta. Pingvini, koji mogu putovati stotine kilometara u Južnom okeanu da love, vrate se u svoje kolonije za periode parenja, a da se ne izgube", rekao je Yirmibesoglu.
Burcu Ozsoy, direktorica centra za polarna istraživanja, navela je da su jedan od najnovijih događaja na Bijelom kontinentu napravili britanski istraživači.
"Istraživači su otkrili da je deset hiljada beba carskih pingvina koji pripadaju koloniji na ostrvu Smyley u moru Bellingshausen izgubilo život zbog topljenja morskog leda. To nam pokazuje da će se povećati rizik od izumiranja", dodala je Ozsoy.
Carski pingivini hrani se ribama i račićima, ali i krilom i hobotnicama. U lovu, ispod vode može se sadržati više od 18 minuta i spustiti se na dubinu od 535 metara.
Carski pingvin obično živi 20 godina u divljini, ali neke jedinke dožive i do 50 godina.
Da se ne bi smrzli u ledenoj vodi, carski pingvini imaju nekoliko slojeva gustog perja i debeo sloj potkožnog sala. Kada stoje na ledu, poseban krvotok održava unutrašnju toplinu krvnih žila i na taj način sprečava gubitak topline preko kože.
