Američki predsjednik Joe Biden objavio je u nedjelju da povlači kandidaturu za predsjedničke izbore 2024. protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, podržavši aktuelnu američku potpredsjednicu Kamalu Harris da ga zamijeni u utrci u nastojanju da demokrate zadrže Bijelu kuću, javlja Anadolu.

“Iako je moja namjera bila da tražim reizbor, vjerujem da je u najboljem interesu moje stranke i zemlje da se povučem i da se fokusiram isključivo na ispunjavanje dužnosti predsjednika do kraja svog mandata", napisao je Biden u pismu objavljenom na društvenoj mreži X.

Ova odluka bez presedana daje zadaću Demokratskoj stranci da izabere svog zvaničnog kandidata za predsedničke izbore koji će se održati 5. novembra. Vrijeme otkucava, jer je demokratska nacionalna konvencija u Chicagu zakazana za period od 19. do 22. augusta.

“Moja prva odluka kao predsjedničkog kandidata 2020. godine bila je da izaberem Kamalu Harris za svoju potpredsjednicu. I to je bila najbolja odluka koju sam donio. Danas želim da ponudim punu podršku da Kamala bude kandidat naše stranke na izborima ove godine. Demokrate, vrijeme je da se okupimo i pobijedimo Trumpa. Uradimo to“, naveo je Biden u jučerašnjem otvorenom pismu javnosti.

Međutim, Bidenova podrška ne garantuje da će Harirs biti demokratska predsednička kandidatkinja, jer o tome treba da odluči većina u Demokratskoj stranci.

Ukoliko se to dogodi i ukoliko Harris pobijedi na novembarskim izborima, postala bi prva predsjednica u američkoj istoriji.

Harris je rođen 1964. godine u Oaklandu u Kaliforniji. Majka joj je biologinja koja je kao studentica došla u Sjedinjene Američke Države iz Indije. Njen otac crnac je u SAD došao kao student sa Jamajke i bio je profesor ekonomije.

Studirala je političke nauke i ekonomiju na Univerzitetu Howard u Washingtonu, prije nego što je diplomirala pravo na Univerzitetu Kalifornije, Hastings College of Law. Imala je bogatu pravnu karijeru, postavši prva žena okružni tužilac u San Francisku 2004. godine. Takođe je pobijedila u trci za državnog tužioca Kalifornije 2010. i pobijedila je u svojoj kandidaturi za ponovni izbor za svoj drugi mandat na mjestu glavnog tužioca 2014. godine.

U Senat je ušla 2016. godine, postavši prvi senator južnoazijskog porijekla i drugi crni senator koji je ušao u Kongres iz Kalifornije. Pokrenula je kampanju za demokratsku predsjedničku nominaciju 2020., ali je brzo odustala od utrke i podržala Bidena.

Kada je Biden službeno nominiran za demokratskog predsjedničkog kandidata 2020., izabrao je Harris za svoju kandidatkinju za potpredsjednicu. Pobjedom na tim izborima, Harris je postala prva žena, kao i prva osoba južnoazijskog porijekla koja je obavljala drugu najvišu funkciju u SAD-u.

Tokom svog potpredsjedničkog mandata, Harris je putovala u 19 zemalja i sastala se sa više 150 svjetskih lidera. Radila sa Bidenom na jačanju ekonomije i smanjenju nezaposlenosti u SAD-u. Haris je aktivno učestvovala u borbi protiv rasizma i seksizma i otvoreni je zagovornik prava na abortus, kao i prava LGBTQ.

Nakon ulaska u Kongres, Harris se svjetskoj javnosti predstavila svojom oštrom reakcijom na uredbu koja zabranjuje putovanje u SAD iz sedam muslimanskih zemalja koju je Trump potpisao 28. januara 2017. godine.

Tada je izabrana u Senatski odbor za pravosuđe. Harris je također imala aktivnu ulogu u istragama Senata u vezi sa miješanjem Rusije u predsjedničke izbore 2016. godine.

Osim u Odboru za pravosuđe, Harris je također radila u Senatskom odboru za državnu sigurnost i vladine poslove, Odboru za obavještajne poslove i Odboru za budžet.

Uprkos svojim impresivnim akreditivima, Harris je i dalje polarizirajuća figura za demokrate, tako da Bidenova podrška ne znači da će lako dobiti ulogu demokratske predsjedničke kandidatkinje. Njeni stavovi o svakoj temi su u žiži rasprava, uključujući imigraciju, abortus, zdravstvenu zaštitu, otpisivanje studentskog duga, klimatske promjene i ratove u Ukrajini i Gazi.

Na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji sljedećeg mjeseca, očekivalo se da će Biden dobiti partijsku nominaciju sa skoro 3.900 delegata iz svih 50 saveznih država koji su se obavezali da će podržati njegovu kandidaturu, što je duplo više od 1.976 delegata potrebnih za nominaciju. Sada su ti delegati slobodni da glasaju za koga žele.

Da je Biden podnio ostavku na mjesto predsjednika SAD-a, Harris bi ga automatski zamijenila kao stranački predsjednički kandidat, ali budući da planira da odsluži ostatak svog četverogodišnjeg mandata, Harris ne postaje automatski kandidat Demokratske stranke za izbore 2024. godine.

Veliki broj američkih potpredsjednika su postali predsjednički kandidati za svoje stranke, uključujući Richarda Nixona, Waltera Mondalea, Georgea H.W. Busha, Ala Gorea, pa čak i Joea Bidena.

Druga imena o kojima se priča u demokratskim političkim krugovima u kontekstu moguće nominacije za predsjedničke izbore su guverner Michigana Gretchen Whitmer, guverner Kalifornije Gavin Newsom, guverner Kentuckyja Andy Beshear i guverner Marylanda Wes Moore, kao i američki senatori Amy Klobuchar iz Minnesote i Cory Booker iz New Jerseya.

Ako Harris bude nominirana za predsjedničkog kandidata Demokratske stranke, nedavne ankete su pokazale da bi izborna utrka s Trumpom bila izuzetno tijesna.

Anketa CBS News/YouGov pokazala je da je Trump ispred Harrisova za tri boda (51%-48%) u poređenju sa pet poena razlike u odnosu na Bidena (52%-47%). Anketa Economist/YouGov pokazala je da je Trump ispred Harrisove za pet bodova (44%-39%), dok je Trump ispred Bidena imao samo dva boda prednosti (43%-41%).

Demokrate sada imaju manje od mjesec dana da odluče da li će Harris biti njihov izbor da se suoče s Trumpom na izborima u novembru.