Svijet

Predsjednički izbori: Amerikanci biraju između Harris i Trumpa

Aktuelna potpredsjednica SAD-a demokratkinja Kamala Haris i republikanski kandidat i bivši predsjednik Donald Trump su u mrtvoj trci prema predizbornim anketama

Michael Gabriel Hernandez  | 05.11.2024 - Update : 05.11.2024
Predsjednički izbori: Amerikanci biraju između Harris i Trumpa

Washington DC

 Milioni Amerikanaca izaći će danas na biračka mjesta širom Sjedinjenih Američkih Država kako bi izabrali novog predsjednika i članove Kongresa, prenosi Anadolu.

Aktuelna potpredsjednica SAD-a demokratkinja Kamala Harris i republikanski kandidat i bivši predsjednik Donald Trump su u mrtvoj trci, a većina anketa pokazuje da su veoma blizu u mnogim državama, odnosno na jedan do tri posto razlike, što je u granicama greške u većini anketa.

U ukupno pet anketa Trump i Harris su gotovo potpuno izjednačeni.

Trka postaje još teža kada se pogleda sedam ključnih država, takozvanih "swing states", gdje prema anketama nominovane u prosjeku dijeli razlika od jedan posto ili čak manja. Posebno se izdvajaju četiri swing države: Nevada, Wisconsin, Michigan i Pennsylvania.

Trump, međutim, ima nešto veće vodstvo u Arizoni, Georgiji i Sjevernoj Carolini, ali čak i tamo vodi s manje od tri posto.

Rezultati po državama su na američkim predsjedničkim izborima ključni, jer za razliku od većine modernih demokratija, u SAD-u se predsjednik ne bira direktno. Umjesto toga, proces se odvija preko Izbornog kolegijuma, gdje 538 predstavnika glasa u skladu s ishodom u svojim državama.

Bilo koji kandidat treba da dobije 270 elektorskih glasova Izbornog kolegijuma da bi ostvario pobjedu. Elektori se dodjeljuju državama na osnovu njihove populacije, a većina država daje sve svoje glasove onom kandidatu koji pobijedi u državi na opštim izborima.

Međutim, u Nebraski i Maineu se ne slijedi model pobjednika, nego umjesto toga proporcionalno dijele elektore na osnovu rezultata.

Na listiću će osim predsjedničkih kandidata birači moći glasati i za sastav sljedećeg Kongresa SAD-a.

U Senatu će se birati 34 senatora. Oni se biraju na šestogodišnji mandat, a jedna trećina se bira svake dvije godine. Smatra se da će u četiri države biti neizvjesno, a to su Michigen, Ohio, Pennsylvania i Wiconsin, koje trenutno drže demokrate.

Republikanci su blagi favoriti u pogledu osvajanja većine u Senatu. Međutim, ko god izađe kao pobjednik, imaće nesigurnu većinu u Senatu od 100 mjesta. Naime, zbog proceduralnih pravila, strankama je često potrebno 60, a ne samo 51 glas za usvajanje zakona.

Svih 435 mjesta u Predstavničkom domu biće popunjeno na današnjim izborima, a kao i kod Senata, većina anketa prognozira tijesnu podjelu mandata.

Na državnom i lokalnom nivou, birači će odlučivati ​​o nizu inicijativa i utrka od školskih odbora do glasačkih mjera na državnom nivou koje mogu imati težinu zakona. Također, vodiće se i 11 guvernerskih trka.

Svaka savezna država zasebno određuje vremenski period u kojem su otvorena birališta. Prva birališta su otvorena u Vermontu, a zadnja će se zatvoriti na Aljasci.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın