Švedska i Finska su formalno podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u prošlog maja, napuštajući decenije vojnog nesvrstavanja, što je odluka potaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine, koji je počeo 24. februara 2022. godine, javlja Anadolija.

Međutim, Turkiye, članica NATO-a više od 70 godina, iznijela je prigovore, optužujući ove dvije države da tolerišu pa čak i podržavaju terorističke organizacije, uključujući PKK i terorističku organizaciju FETO, grupu koja stoji iza pokušaja puča u Turkiye 15. jula 2016. godine.

Prošlog juna, Turkiye i dvije nordijske države potpisale su memorandum na samitu NATO-a kako bi se posvetile legitimnim sigurnosnim zabrinutostima Ankare, otvarajući put njihovom konačnom članstvu u alijansi.

U memorandumu, Švedska i Finska su se složile da neće pružati podršku YPG/PYD i FETO, da će spriječiti sve aktivnosti terorističkih organizacija, izručiti osumnjičene za terorizam, uvesti nove zakone za kažnjavanje terorističkih zločina te da više neće provoditi nacionalni embargo na oružje između tri države.

Iako je usvojila zakon o izmjenama zakona o borbi protiv terorizma i ukidanju embarga na oružje Turkiye, Švedska tek treba da ispuni dijelove sporazuma koji se odnose na sprečavanje terorističkih aktivnosti i izručenje Ankari osumnjičenih za terorizam.

Posljednjih sedmica zabilježeni su brojni slučajevi koji pokazuju da Švedska nije ispunila svoje obaveze prema memorandumu.

- Pristalice PKK na ulicama Štokholma -

Pristalice terorističke grupe PKK/YPG u subotu su organizovale još jednu provokativnu demonstraciju u glavnom gradu Švedske.

Okupljajući se na trgu Norra Bantorget u Štokholmu, pristalice terorističke organizacije zahtijevale su otkazivanje memoranduma potpisanog prošlog ljeta kako bi se odgovorilo na zabrinutost Ankare u vezi s operacijama PKK u dvije nordijske države.

Okupljeni su nosili natpise sa simbolima terorističke organizacije i postere njenog lidera Abdullaha Ocalana. Također su okačili na stup lutku u liku turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i nosili još jednu lutku koja je simbolizirala terorističku grupu PKK/YPG.

U pratnji policije, okupljeni su marširali do trga Medborgarplatsen.

Ovo nisu prve takve demonstracije pristalica te terorističke organizacije, koji su, na ogorčenje zvanične Ankare, organizovali slične proteste ranije ovog mjeseca i prošlog novembra.

PKK, koja je uvrštena na listu terorističkih organizacija u Turkiye, Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji, tokom perioda dužeg od 35 godina usmrtila je više od 40.000 ljudi, među kojima su žene, djeca i starije osobe. YPG je sirijski ogranak PKK-a.

- Spaljivanje Kur'ana ispred turske ambasade -

Rasmus Paludan, lider danske krajnje desničarske stranke Čvrsti kurs (Stram Kurs), u subotu je pod policijskom zaštitom spalio primjerak Kur'ana u blizini zgrade turske ambasade u glavnom gradu Švedske.

Ranije je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu kritizirao Švedsku zato što je Paludanu dala dozvolu za taj čin, dodajući da se rasizam i zločin iz mržnje ne mogu tretirati kao sloboda mišljenja.

Prema švedskom zakonu, odlukama Vijeća Evrope i odlukama Evropskog suda za ljudska prava, zločini iz mržnje i rasizam nisu zaštićeni slobodom misli ili slobodom izražavanja, dodao je Cavusoglu.

Švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billstrom izjavio je da je zabrinut da bi zbog takvih demonstracija Turkiye mogla dodatno odgoditi ratifikaciju zahtjeva Švedske za članstvo u NATO. Međutim, dodao je da bi bilo "veoma neprikladno" da traži da se nekoj osobi ne dozvoli da izvede protest.

Kao odgovor na to što je Švedska dozvolila krajnje desničarskom ekstremisti da spali primjerak Kur'ana, zvanična Ankara je otkazala predstojeću posjetu švedskog ministra odbrane Pala Jonsona Turkiye.

Također, prije čina spaljivanja Kur'ana, Turkiye je u petak pozvala švedskog ambasadora u Ankari Staffana Herrstroma u Ministarstvo vanjskih poslova, gdje mu je rečeno da Ankara "snažno osuđuje ovaj provokativni čin, koji je očito zločin iz mržnje te da je stav Švedske neprihvatljiv i da Ankara očekuje da se taj čin ne dozvoli, a da se uvrede svetih vrijednosti ne mogu braniti pod izgovorom demokratskih prava".

Turkiye je također upozorila Švedsku da je dopuštanje propagandnih aktivnosti za koje su se grupe povezane s PKK pripremale provesti u Štokholmu u subotu "jasno kršenje" tripartitnog sporazuma.

- Bankovni račun PKK/YPG -

Švedska je i dalje pod pritiskom da terorističke grupe učini nepoželjnim na svom tlu, a pokazalo se da PKK/YPG još uvijek ima aktivan račun u SEB-u, jednoj od najvećih banaka u toj zemlji.

Švedska novinska stranica "Fria Tider" objavila je da su komadi platna s protesta koji simboliziraju terorističku organizaciju prodani za novac, a sredstva su uplaćena na račun SEB-a te su završila u PKK/YPG-u.

Vijest o tome se pojavila kada su novi antiteroristički zakoni u Švedskoj stupili na snagu 1. januara, a nova vlada se našla pod pritiskom da održi obećanja prema memorandumu potpisanom prošlog juna o obračunu s teroristima kako bi dobila članstvo u NATO-u.

Glasnogovornik SEB-a Niklas Magnusson kazao je 5. januara da "banka posluje u skladu sa zakonima i protiv ilegalne trgovine, koja predstavlja krivično djelo".

Međutim, "Fria Tider" je objavio da su račun terorističke organizacije u banci i broj mobilnog telefona i dalje aktivni.

Ističući da je SEB suspendovao brojne račune zbog "finansiranja terorizma i pranja novca", portal "Fria Tider" je propust banke da zatvori račune terorističke organizacije PKK/YPG opisao kao licemjerje.

- Ekstradicija terorista -

Prema izvještajima medija iz 14. januara, švedska vlada je prošlog mjeseca odobrila odluku suda o odbijanju zahtjeva za izručenje Ankari četvorice osumnjičenih za terorizam.

Švedska nacionalna novinska agencija TT navodi da su švedske institucije odobrile odluku 22. decembra.

Bjegunce s liste Turkiye je tražila od Švedske tokom procesa članstva u NATO-u. Dodaje se da su bjegunci optuženi za zločine vezane za pokušaj državnog udara 15. jula 2016. godine od strane terorističke organizacije FETO i špijuniranje protiv Turkiye.

Murat Cetiner, bivši šef policije i korisnik aplikacije ByLock za šifrovane poruke terorističke grupe, rekao je za švedsku državnu televiziju da je on jedan od četvorice i da je sretan zbog odluke Švedske da odbije zahtjev za izručenje.

Cetiner je također poznat kao "mozak" koji stoji iza tima za ilegalno prisluškivanje koji djeluje unutar terorističke organizacije.

Vrhovni sud Švedske je 19. decembra odbio još jedan zahtjev Turkiye za izručenje Bulenta Kenesa, osumnjičenog za terorizam koji je u bjekstvu u Švedskoj.