Slovenija prvi put glasala u UN-u protiv ukidanja američkog embarga Kubi, protiv rezolucije i BiH

Slovenija je prvi put glasala protiv rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom se poziva na ukidanje embarga, odnosno ekonomske blokade uvedene Kubi 1960. godine, dok je među 17 zemalja koje su glasale protiv bila i Bosna i Hercegovina. Rezolucija je usvojena sa 130 glasova "za", 17 "protiv" i 25 suzdržanih, javlja Anadolu.

Nakon usvajanja rezolucije, američka delegacija je u znak protesta napustila dvoranu, dok je kubanska delegacija odgovorila aplauzom.

Pored Sjedinjenih Američkih Država i Izraela – koji tradicionalno glasaju protiv rezolucije – protiv su glasale i Ukrajina, Argentina, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Kolumbija, Sjeverna Makedonija, a po prvi put i Slovenija.

Hrvatska, Albanija, Bugarska i Estonija bile su među onima koji su bili uzdržani.

Kao što je uobičajeno, većina država članica Evropske unije glasala je za rezoluciju. Nakon glasanja, predstavnik EU izjavio je da Evropska unija ostaje pri stavu da embargo ima negativan uticaj na kubanski narod.

Predstavnik je naglasio potrebu za nastavkom pružanja pomoći, posebno sada kada se Kubanci suočavaju s teškim humanitarnim uslovima, uključujući nestanke struje te nestašice hrane i lijekova.

Dodao je da bi ukidanje embarga pomoglo otvaranju kubanske ekonomije. Istovremeno, dio krivice za trenutnu situaciju pripisao je kubanskoj vladi i njenom propustu da provede neophodne političke i ekonomske reforme. Prije glasanja, američki predstavnik Mike Waltz najavio je protjerivanje jednog kubanskog diplomate koji je, tokom incidenta u utorak, odgurnuo ruku i telefon američkog diplomate – koji je snimao sukob s kubanskim ministrom vanjskih poslova Brunom Rodriguezom Parrillom – dok je Waltz držao govor pred Generalnom skupštinom.

Waltz je jučer kritikovao kubansko komunističko rukovodstvo i odbacio tvrdnje da se ta zemlja nalazi u teškom položaju zbog američkog embarga. Tokom svog govora, prikazao je fotografije bivšeg kubanskog lidera Fidela Castra kako nosi dva sata marke Rolex, za koje je procijenio da danas vrijede oko 40.000 dolara.

Također je pokazao fotografiju trenutnog predsjednika Miguela Diaza-Canela kako nosi sličan sat, kao i slike luksuznih nekretnina porodice Castro – uključujući rezidenciju na obali mora u Varaderu, površine približno 1.300 kvadratnih metara, te privatno ostrvo Cayo Piedra.

Kubanska delegacija prekinula je njegov govor lupanjem po stolovima; nakon toga, ministar vanjskih poslova Rodriguez Parrilla prišao je govornici i optužio Waltza da laže. Američki predstavnik oštro je reagovao, izjavivši da se neće dati zastrašiti, te naglasio da se nalaze u Sjedinjenim Američkim Državama, a ne na Kubi.

Predsjedavajući je bio primoran privremeno prekinuti sjednicu. Do zasebnog incidenta došlo je na marginama skupa, kada je jedan kubanski diplomata spriječio američkog diplomatu da snima tok sjednice. Osoblje osiguranja UN-a razdvojilo je aktere sukoba i udaljilo ih iz dvorane. Od 1992. godine, Generalna skupština UN-a kontinuirano podržava rezoluciju – koju predlaže Kuba – a kojom se poziva na okončanje američkog embarga. Tokom 2015, 2016. i 2017. godine – u periodu obilježenom poboljšanjem odnosa između Kube i Sjedinjenih Američkih Država za vrijeme mandata predsjednika Baracka Obame – rezolucija je dobila 191 glas podrške. Godine 2016. Sjedinjene Američke Države i Izrael čak su se suzdržali od glasanja protiv nje.

Ovogodišnja rezolucija, koju je također sastavila Kuba, ponovo potvrđuje suverenu jednakost država, princip nemiješanja u unutrašnje poslove, te slobodu međunarodne trgovine i plovidbe.

Također se izražava zabrinutost u vezi s američkim zakonom "Helms-Burton", usvojenim 12. marta 1996. godine. Prema mišljenju predlagača, posljedice ovog zakona narušavaju suverenitet drugih nacija, interese pojedinaca i kompanija pod njihovom jurisdikcijom, kao i slobodu trgovine i plovidbe. Rezolucija poziva države da se uzdrže od usvajanja takvih mjera, a one koje ih još uvijek provode poziva da ih ukinu.