Odluka Njemačke da ponovo uvede granične kontrole neće zaustaviti ilegalne migracije i stvara rizik da naruši jedinstvo i saradnju Evropske unije, smatra viši stručnjak za migracije Gerald Knaus, suosnivač berlinskog trusta mozgova European Stability Initiative (ESI), prenosi Anadolu.

“Trenutna strategija ne vodi solidarnosti. To ne vodi ka većoj kontroli. To dovodi u opasnost ono što je postignuto, a to je najveća zona bez granica na svijetu”, rekao je Knaus za Anadolu, misleći na šengensku zonu EU-a bez viza.

Tokom sve većeg domaćeg pritiska da obuzda ilegalne migracije, Vlada Njemačke je prošle sedmice objavila da će ponovo uvesti privremene kontrole na svim svojim kopnenim granicama počevši od 16. septembra i da će odbiti ilegalne migrante na granicama.

Knaus je istakao da je ovu odluku brzopleto donijela koaliciona Vlada predvođena socijaldemokratima nakon uspona krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) na regionalnim izborima.

“Ovo je očajnička mjera u situaciji kada su njemačke centrističke stranke pod pritiskom. Ali, nažalost, to nije mjera koja će funkcionisati”, istakao je Knaus.

Naglasio je da provođenje provjera na službenim graničnim prelazima nije efikasan način za zaustavljanje ilegalnih migracija, a granične kontrole sa zemljama EU-a poput Danske ili Holandije su besmislene, jer nikada nisu bile glavne rute kojima su se koristili ilegalni migranti.

“Već postoje granične kontrole sa Austrijom dugi niz godina. Uvedene su i na granicama sa Švajcarskom, Poljskom i Češkom prošle godine na jesen. Sada se oni proširuju na granice koje zaista nisu bitne za ilegalne migracije. Zato smatram da je ovo simboličan korak”, rekao je Knaus.

- Očajnička, ali neefikasna mjera -

Njemačka federalna policija od ponedjeljka vrši nasumične provjere na graničnim prelazima sa Francuskom, Luksemburgom, Holandijom, Belgijom i Danskom. Oni koji nemaju pravo ulaska ili boravka u Njemačkoj biće vraćeni na granici.

Knaus je rekao da su ove mjere uglavnom bile "simbolična politika" Vlade da utiče na domaće javno mnijenje, ističući da one neće dovesti do značajnijih promjena, jer iregularni migranti i dalje mogu ući u zemlju hodajući kroz otvorena polja ili šume.

“Njemačka nema pravu graničnu policiju. Ima federalnu policiju. Svugdje u Evropi ove granice nisu pod kontrolom. Postoje hiljade prelaza. Nikada nije bilo ograde. Dakle, ideja da samo provjeravanjem automobila na službenim prelazima ili provjeravanjem ljudi u vozovima - a to traje već neko vrijeme - zapravo možete smanjiti neregularnu migraciju, čini mi se fantazijom”, kazao je Knaus te dodao:

“Ako ozbiljno razmišljate o kontroli kretanja unutar EU, morate poduzeti radikalne mjere, imati graničnu policiju, napraviti kontrolne punktove, izgraditi ograde. Ništa od ovoga nije planirano, pa zato ovo izgleda kao očajnička, ali neefikasna mjera.”

Njemačka lijevo-liberalna koaliciona Vlada nalazi se pod sve većim pritiskom da obuzda neregularne migracije nakon napada nožem u zapadnom gradu Solingenu prošlog mjeseca, u kojem su tri osobe ubijene, a osam ih je povrijeđeno. Napadač je bio sirijski tražilac azila. Bio je to drugi smrtonosni napad nožem ekstremističkog stranca u manje od tri mjeseca.

Njemačka je glavna destinacija za neregularne migrante i tražioce azila koji pristižu u Evropsku uniju. Prošle godine su njemačke vlasti registrovale 266.224 slučaja ilegalnog ulaska i boravka. Mnogi od neregularnih migranata bili su tražioci azila iz Sirije i Avganistana.

- Kritike susjeda -

Odluka Vlade Njemačke da provede provjere unutrašnjih granica EU-a izazvala je kritike i ljutite reakcije njenih susjeda.

Poljski premijer Donald Tusk rekao je da je to "de facto suspenzija Šengena", dodajući da će oni voditi razgovore sa pogođenim zemljama članicama EU-a.

Knaus je rekao da, iako su najavljene mjere Njemačke za sada više simbolične prirode, logika iza toga je nešto što bi moglo potkopati ideju Evrope bez granica.

“Trenutna strategija ne vodi solidarnosti. To ne dovodi do veće kontrole. To dovodi u opasnost ono što je postignuto, a to je najveće područje bez granica na svijetu između mnogih suverenih zemalja. To je bilo veliko postignuće. To je jako važno za ljude i za ekonomiju, a to se dovodi u opasnost kroz ovu lošu strategiju i loše zakone i loše kompromise na nivou EU. Njemačka nije prva zemlja koja je zapravo počela kršiti zakon EU-a, ali sada razmatra mjere koje bi produbile ovu krizu, a ne riješile”, upozorio je Knaus.

Prema propisima EU-a, tražioci azila trebaju podnijeti zahtjev za izbjeglički status u prvoj evropskoj zemlji u koju uđu. Oni kojima je odobren azil trebalo bi da budu raspoređeni po zemljama članicama EU-a, ali sistem je godinama bio nefunkcionalan zbog oklijevanja nekoliko država članica da prihvate izbjeglice.

Dok većina izbjeglica u Evropu ulazi preko Italije, Grčke ili Bugarske, mnogi od njih putuju u Njemačku, gdje imaju više mogućnosti.

S novim mjerama, njemačka policija neće dozvoliti tražiteljima azila da uđu u zemlju ako su već podnijeli zahtjev za azil u drugoj državi članici EU.

Knaus tvrdi da bi najbolje rješenje za Njemačku za rješavanje ovog problema bilo oživljavanje zaustavljene saradnje između EU-a i Turkiye u oblasti migracija, za koju je rekao da je u interesu svih zemalja članica EU-a i Turkiye.

“Mislim da Njemačka i Turkiye treba da sjednu i razgovaraju o još jednom rješenju od kojeg će svi dobiti”, rekao je Knaus, dodajući da je sporazum između EU-a i Turkiye iz 2016. o zaustavljanju ilegalnih migracija bio uspješan i da bi njegovo oživljavanje moglo značajno smanjiti neregularne izbjegličke tokove.