U Rimu je završena pogrebna misa papi Franji, poglavaru Rimokatoličke crkve, koju je predvodio kardinal Giovanni Battista Re, javlja Anadolu.

"Papa Franjo je bio papa koji je želio biti među ljudima, s otvorenim srcem za svakoga", rekao je prije nego je pogrebna povorka sa papinim kovčegom krenula ka Bazilici sv. Marije Velike u Rimu u kojoj će papa biti sahranjen.

"Bio je osjetljiv na ono novo što je izranjalo u društvu, kao i na ono što je Duh Sveti poticao unutar Crkve", rekao je Battista Re, navodeći da je papa Franjo bio "vrlo spontan, s neformalnim načinom ophođenja sa svima", čak i onima daleko od Crkve.

"Pun ljudske topline i duboko osjetljiv na rane današnjice, papa Franjo je istinski dijelio tjeskobe, patnje i nade našeg doba", poručio je.

Italijanski kardinal je na tragu pape Franje, koji je pozivao na "gradnju mostova, a ne zidova", poslao poruku o važnosti mira.

"Rat uvijek ostavlja svijet gorim nego što je bio prije. Rat je uvijek bolan i tragičan poraz za sve", poručio je, naglasivši da se papa Franjo davao do kraja.

"Unatoč svojoj posljednjoj krhkosti i patnji, papa Franjo odlučio se davati do posljednjeg dana svog života", rekao je Re.

Papina sahrana počela je u subotu, u 10 sati po lokalnom vremenu. Više od 250.000 vjernika okupilo se na Trgu Svetog Petra u Vatikanu.

Sigurnosne mjere su pojačane širom Rima dok se masa okuplja kako bi odala posljednju počast. Vatikan je rasporedio opsežnu logističku podršku, a postavljeni su veliki ekrani za one koji ne mogu ući na trg.

Očekuje se da će konklava, skup kardinala na kojem se bira novi papa, biti održana između 6. i 10. maja, iako može početi i ranije ako svi kardinali stignu u Rim.

Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio 17. decembra 1936. u Buenos Airesu, bio je sin italijanskih imigranata. Studirao je u Argentini i Njemačkoj, a zaređen je za isusovačkog svećenika 1969. godine.

Na čelo Katoličke crkve došao je 2013. godine, postavši prvi papa iz Latinske Amerike. Tokom više od deset godina pontifikata, ostao je figura i divljenja i osporavanja – zalagao se za reformu vatikanske birokratije, borbu protiv korupcije i socijalnu pravdu, ali je istovremeno naišao na otpor konzervativnih krugova unutar Crkve.

Posljednje mjesece njegovog života obilježila je borba s bronhitisom i obostranom upalom pluća. Iz bolnice u Rimu otpušten je nakon 38 dana, a preminuo je u ponedjeljak, 21. aprila, u 89. godini.