Muhammet Tarhan
U proteklih 50 godina više od trostruko je uvećan broj migranata u svijetu, odnosno ljudi koji su rođeni u jednoj, a preselili u drugu zemlju zbog različitih razloga, uključujući ekonomske, porodične, obrazovne, ali i zbog oružanih sukoba, nasilja i prirodnih katastrofa, javlja Anadolu Agency (AA).
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2000. godine proglasila 18. decembar Međunarodnim danom migranata. Na taj je dan deset godine ranije usvojena Konvencija o zaštiti prava migrantskih radnika i članova njihovih porodica.
Obilježavanjem Međunarodnog dana migranata, podsjeća se na značajan doprinos koji migranti daju ekonomijama svojih i zemalja u koje migriraju, te naglašava važnost poštivanja njihovih ljudskih prava i osiguravanja uvjeta života dostojnog čovjeka.
Broj migranata na globalnom nivou stalno raste, a prema podacima UN-ove Međunarodne organizacije za migracije (IOM) prošle godine je u svijetu bilo 272 miliona osoba koji žive izvan svoje zemlje.
Prema podacima IOM-a, broj migranata u svijetu je 1970. godine iznosio 84 miliona, a do 1990. je povećan na 153 miliona.
Treba reći da je broj osoba interno raseljenih u njihovim zemljama znatno veći od broja migranata koji žive izvan matične države.
Migrantsku populaciju u svijetu čini 52 posto muškaraca i 48 posto žena.
- Više od polovice svjetske migrantske populacije živi u Evropi i Aziji -
Ljudi se najčešće odlučuju na migracije zbog ekonomskih, porodičnih i obrazovnih razloga. Značajan broj ljudi je primoran na migriranje zbog ratova, oružanih sukoba, nasilja ili prirodnih katastrofa. Njihov migracijski put je uglavnom prožet izuzetno teškim i često tragičnim uvjetima i iskustvima.
Migranti čine 3,5 posto svjetske populacije, a 61 posto migranata, 166 miliona ih živi u Evropi (82 miliona) i Aziji (84 miliona). Nešto više od petine globalne migrantske populacije naseljava Sjevernu Ameriku, a desetina naseljava Afriku. U Latinskoj Americi i na Karibima živi četiri, odnosno tri posto od ukupnog broja migranata na svijetu.
Indija je zemlja iz koje dolazi rekordnih 17,5 miliona migranata, a slijede Meksiko iz kojeg je iselilo 11,8 miliona građana te Kina i Rusija iz kojih dolazi 10,7, odnosno 10,5 miliona migranata.
Sirija je peta zemlja u svijetu po broju iseljenih ljudi, a najveći broj od ukupno 8,4 miliona sirijskih migranata tu zemlju je napustio od početka rata koji je izbio 2011. godine.
- Smanjuje se broj migranata rada u razvijenim zemljama -
Skoro tri četvrtine svjetske migrantske populacije su radno sposobni ljudi.
Prema posljednjim izvještajima IOM-a, broj migranata koji su došli u razvijene zemlje da bi radili se počeo smanjivati, ali raste njihov broj u drugim zemljama.
Tako je od 2013. do 2017. godine broj migranata-radnika u razvijenim zemljama smanjen sa 112,3 na 111,2 miliona, a njihov broj u gornjem razredu srednje razvijenih zemalja je povećan sa 17,5 na 30,5 miliona.
- Indija je zemlja koja inkasira najviše novca iz dijaspore -
Tokom 2019. godine 272 miliona migranata u svijetu je u matične domovine poslalo blizu 689 milijardi dolara.
Dijaspore su u matične zemlje najviše novca poslale iz Sjedinjenih Američkih Država (68 milijardi dolara), Ujedinjenih Arapskih Emirata (44,4 milijarde) i Saudijske Arabije (36,1 milijardu dolara).
Indija je 2018. godine od svoje dijaspore inkasirala rekordnih 78,6 milijardi dolara. Slijede migranti iz Kine koji su u matičnu zemlju poslali 67,4 milijarde dolara, dok su dijaspore Meksika i Filipina u domovinu poslale 35,7 milijardi, odnosno 34 milijarde dolara.
Modeli migracija, odnosno način na koji ljudi migriraju iz matičnih država variraju ovisno o regijama iz kojih dolaze, kao i o razlozima koji su ih ponukali ili primorali da život nastave u nekim drugim državama.
- Globalni sporazum o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama -
Migracije su odavno globalna stvarnost i jedan od većih izazova u svijetu. Uređivanje pitanja migracija moguće je samo u kontekstu najšire moguće međunarodne saradnje.
U nedostatku jedinstvenog međunarodnog okvira uređenja migracija, UN je predložio izradu dokumenta koji bi na sistemski način uredio saradnju među državama članicama vezano uz pitanje regularnih migracija.
Međunarodni sporazum o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama bio je predmet jednogodišnjih diplomatskih i pregovaračkih procesa, a usvojen je na konferenciji koju su 164 članice UN-a održale 10. i 11. decembra 2018. godine u marokanskom Marakešu.
Cilj tog dokumenta je vođenje sistemske borbe za zaštitu prava migranata, kao i borbe protiv krijumčarenja ljudima.
Dokument sadrži ukupno 23 cilja do kojih se želi doći globalnom saradnjom na reguliranju migracijskih procesa.
Taj sporazum nisu odobrile SAD, Austalija, Čile, Brazil i osam članica Evropske unije koje smatraju da on zadire u njihov suverenitet.
