Krug 99: BiH, a i Evropa, u procjepu fašizma i antifašizma

SARAJEVO (AA) – Bosna i Hercegovina je u procjepu fašizma i antifašizma, a slična je situacija i u Evropi, poručeno je s današnje sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu i Dana Evrope, javlja Anadolu Agency (AA).

"Mi smo u nasrtaju ideologije jedan narod, jedan vođa, jedna teritorija, jedna krv. Oni drugi su samo drugi – neprijatelji. Dovoljno je pogledati oko nas realne političke pritiske kojima se želi uništiti biće naše zemlje i kultura zajedničkog života od onih, naizgled malih pitanja kao što su nadoknada za ratne odštete do izmjena Izbornog zakona. I Evropa je u nasrtaju populizma i desnog ekstremizma nad kojom se kao nikada prije nadvija čak neizvjesnost budućnosti bez obilježavanja Dana Evrope", rekao je Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije.

Muharem Fišo, ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo istakao je da je u nizu aktivnosti, koje njegovo ministarstvo provodi u aprilu i maju, cilj "osvježiti sjećanja" i pokazati građanima Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine da se "agresija na BiH prvenstveno odvijala fašističkim metodama".

Dodao je da se fašističkim metodama nastoji podijeliti BiH, a cilj je, kako je kazao, uspostaviti jedinstvenu državu koja se zasniva na antifašizmu.

"Naš cilj je jedinstvena BiH i besprekidna borba protiv fašizma i nastojanje prenošenja na mlađe generacije da je fašizam tendencija koja ide na raslojavanje građana, na ubijanje duha bh. čovjeka i jedinstvene BiH", rekao je Fišo.

Mirsad Gavranović, bivši logoraš logora Batkovići kod Bijeljine u kojem je proveo pet mjeseci i 23 dana, ističe da se sada suočava s težim vremenima kada su, kako je kazao, i nakon više od 20 godina od završetka rata bivši logoraši primorani plaćati sudske troškove.

"Meni je od opštinskog pravobranilaštva došlo da platim 2.700 KM, a od Osnovnog suda Banjaluka oko 5.500 KM. Ja nisam jedini, govorim u ime desetine hiljada logoraša kojima se ovo dešava", rekao je Gavranović.

Kako je kazao, u entitetu RS sudski policajci bivšim logorašima uzimaju imovinu koja je za prodaju, dok im u Federaciji BiH dolaze administrativne zabrane.

"Logoraši koji imaju primanja do 1.000 KM, odbija im se trećina, a oni koji primaju više od 1.000 KM dvije trećine. Ljudi su dovedeni do sloma živaca", rekao je Gavranović.

Zlatan Begić, građanski aktivista, podvukao je da za takvo stanje nisu krive entitetske institucije, već konkretne odluke Ustavnog suda BiH.

"Zahvaljujući veoma diskutabilnoj praksi Ustavnog suda BiH, velikom broju žrtava najtežih zločina počinjenih za vrijeme rata onemogućena je pravda pred pravosudnim institucijama i u vlastitoj zemlji. Riječ je o potpuno neprihvatljivoj praksi, odnosno o konkretnim odlukama Ustavnog suda kojima je de facto i de jure uz neviđene pravne aktobacije onemogućeno pravo žrtava genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti na naknadu štete nastale izvršenjem ovih najtežih krivičnih djela. Time je dodatno i po drugi put povrijeđeno dostojanstvo", istakao je Begić.

U tom kontekstu Begić je naglasio da država BiH, odnosno entiteti, nikada nisu donijeli posebne zakone kojima bi utvrdili način priznanja i naknade štete za žrtve genocida i drugih zločina počinjenih za vrijeme rata.

Podsjetio je da su pri takvoj situaciji žrtve bile prinuđene na pokretanje postupaka pred redovnim sudovima za naknadu štete koju su pretrpili.

Prema njegovim riječima, "akrobatika i manipulacija" Ustavnog suda BiH je vođena namjerom da se zaštite budžeti entiteta i da bi pravilna primjena prava značila obavezu za javnu vlast, odnosno entitete RS i FBiH u slučajevima gdje postoji njihova odgovornost da isplate iznose na ime naknade štete.

"Zahvaljujući odlukama Ustavnog suda BiH, redovni sudovi masovno presuđuju sporove u korist RS-a, ali i FBiH, tamo gdje se one pojavljuju kao tužene strane uz obavezu naknade sudskih troškova na teret žrtava genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti koji iznose čak i do desetak hiljada konvertibilnih maraka", rekao je Begić.

Istakao je i da je Ustavni sud BiH "na nedopustiv način izjednačio štetu nastalu ubistvima najbližih srodnika, silovanjem, zatvaranjem u logore, fizičkim i psihičkim maltretiranjem sa štetom koja je, primjera radi, nastala tučom u kafani uz neke posljedice po život i zdravlje učesnika tuče".

Amila Kunosić, jedan od advokata u BiH koja zastupa žrtve genocida i ratnih zločina istaklaje da su ona i njene kolege došli u situaciju da gube sporove zastupajući svoje klijente.

"Svu svoju stručnost, znanje, korisimo bez ikakve naknade. Zastupamo žrtve u namjeri da se konačno u ovoj državi postigne tranzicijska pravda o kojoj se jako puno priča, a to znači da i kroz ovu reparaciju i naknadu nematerijalne štete društvo i država pokažu da imaju saosjećanja prema žrtvama ratnih dejstava. Na taj način, ostavićemo prošlost iza sebe. Ne smijemo je zaboraviti, ali tek onda imamo dobre osnove da možemo ići u budućnost", poručila je Kunosić.