ZAGREB
 
Sukob Katoličke crkve i Vlade Hrvatske oko zdravstvenog odgoja u školama, koji je kulminirao uoči Božića, nastavlja se, javlja je dopisnik agencije Anadolija (AA).
 
Ostale vjerske zajednice suzdržane su u pogledu ove debate, ali načelno daju potporu Crkvi. Ta potpora se sastoji od izjava podrške istaknutih pojedinaca ostalih vjerskih zajednica, ali ne i samih institucija.
 
Najavljeno je tako da će se 10. siječnja 2013. godine u Pravoslavnoj gimnaziji u Zagrebu održati zajednički skup svih vjerskih zajednica u Hrvatskoj na kojemu će se razgovarati na temu odnosa prema zakonskim rješenjima protiv kojih se posljednjih dana gorljivo bori Crkva.
 
Neki su hrvatski politički analitičari ocijenili da je riječ o pokušaju Katoličke crkve da nametne svoj utjecaj u društvu, koji je ozbiljno narušen nakon što je na rezultatima popisa stanovništva objelodanjeno da u Hrvatskoj živi 206.000 katolika manje nego 2001. godine.
 
Crkva se, po nekima, boji daljeg opadanja broja vjernika te je poduzela žustre mjere da svojim vjernicima pokaže da itekako vodi brigu o svim njihovim potrebama. Možda je upravo to razlog zašto su ostale vjerske zajednice suzdržane, ne želeći narušavati svoj dobar odnos s hrvatskim vlastima.
 
Na pitanja etičkih i moralnih kategorija vjerske zajednice često zauzimaju identičan stav. Riječ je o pitanjima eutanazije, umjetne oplodnje, abortusa, istospolnih brakova... dakle, o kontroverznim pitanjima u društvu kojih ima podosta.
 
Na koji način će se usuglasiti oko zdravstvenog odgoja, pokazat će se uskoro.
 
Također, boje se i politizacije čitavog slučaja koji je iznjedrio vrlo oštre tonove iz Crkve, s jedne, i vladajuće koalicije predvođene Socijaldemokratskom partijom (SDP) Hrvatske, s druge strane.
 
Naime, političari, poput oporbenog čelnika HDZ-a Tomislava Karamarka, u svojim izjavama ističu jasnu potporu Crkvi. Dakako, odmah naglašavaju da postojeću vlast treba „što prije skinuti s vlasti“.
 
U međuvremenu hrvatski mediji rade razna istraživnja koja podrazumijevanju statističke podatke o broju vjernika, odlascima ili neodlascima u crkvu i slično. Zadnje takvo istraživanje obavila je agencija Mediana, na reprezentativnom uzorku od 1.000 punoljetnih građana, razvrstanih po spolu, dobi, obrazovanju i županijama.
 
Rezultati govore da svaki treći stanovnik Hrvatske, njih 34,8 posto, u posljednjih godinu dana gotovo nikada nije posjetio u crkvu, džamiju ili neku drugu bogomolju.  Njih 24,5 posto nije gotovo nijednom pomolilo Bogu.
 
Rezultate je u Jutarnjem listu komentirao ugledni novinar Inoslav Bešker. On je  ocijenio da se Bogu redovito moli gotovo 30 posto stanovnika, a u bogomolju ih gotovo redovito ide tek 17,3 posto.
 
Prema statistikama, u Hrvatskoj živi 15 posto onih koji se često Bogu mole, a onih koji podjednako često ulaze u crkvu ili džamiju ili sinagogu je manje od 13 posto.
 
„Zbrojimo li te tri kategorije - usrdne, učestale, osrednje - ustanovit ćemo da 47,1 posto stanovnika Hrvatske, dakle manje od polovine, odlazi u crkvu ili inu bogomolju češće nego veoma rijetko - a da ih čak 63,6 posto, gotovo dvije trećine, osjeća potrebu obratiti se svome Bogu molitvom podjednako često. Ta razlika, taj zazor od 16,5 posto zahtijeva objašnjenje. On pokazuje da stanovnici Hrvatske u znatnoj većini imaju intimnu potrebu dijaloga s Bogom, kakvim ga poimaju, jer je molitva uvriježen, standardiziran razgovor s Bogom, utjecanje Njegovu autoritetu za savjet, pomoć, potporu, izlaz iz dileme. Vjernici i danas, kao i prije 100 godina (kako su mi stigli reći neki koji su tada vjerovali), vjeruju u Boga, ali ne i u Crkvu, kler, 'pope' (kako se kaže u mom zavičaju)“, ustvrđuje Bešker.